Fizičko nasilje od bračnog i izvanbračnog partnera doživljava svaka treća žena. Kako bi im pomogli, u Bjelovaru je 2003. godine ustrojeno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja koje skrbi o 13 zlostavljanih žena i devetero djece, od novorođenčadi do 15 godina starosti.
Psihologinja u skloništu Maja Molnar kaže da rade na tajnoj adresi, a prihvaćaju zlostavljane žene iz cijele Hrvatske. Najviše ih je iz županija koje graniče s Bjelovarsko-bilogorskom.
Sklonište je svojedobno od udruge invalida koja ga je osnovala preuzela Udruga »Iris« koja se bavi pravima žena.
»Povećava se broj zlostavljanih žena«, kaže Maja Molnar, dodajući kako raste broj prijava za takva (ne)djela, što pokazuje da su žene u tom smislu osvještenije. Osim fizičkog i seksualnog, nemali je broj i psihičkog nasilja. Žene dolaze u strahu, uplakane, rastrojene, a nerijetko su i ekonomski nezbrinute. Često su nezaposlene i ovisne o supružnicima kojima to daje moć. Bilo je korisnica s potresom mozga, istučenih lancima, s otvorenim ranama…
Često je u igri, doznajemo, udaranje rukama (šakarenje), ali i čupanja noktiju žrtvama nasilja. Žene u skloništu najdulje mogu biti godinu dana, ali prosječno je to tri mjeseca, odnosno dok ne završe sudske ili administrativne procese. Omalovažavanje i intelektualno vrijeđanje često je kod psihičkih zlostavljača. Takvo je nasilje, ali i udarce, doživjela i Ana (37), koja je u bjelovarsko sklonište došla s troje malodobne djece iz susjedne županije.
»Nisam više mogla trpjeti suprugovu ljubomoru, ružne riječi, psovke, pa i šamare pred djecom. Smetalo mu je što radim, pa sam zbog njegove ljubomore morala napustiti posao«, govori Ana suznih očiju. Razvest će se, kaže, i započeti novi život bez obzira što će to biti bolno za sve.
Ženama, među ostalim, pomažu psiholozi, a tamošnji Zavod za zapošljavanje financira im usavršavanje za pomoćne kuhare, slastičare, donira računalne tečajeve koje organizira bjelovarsko Pučko otvoreno učilište. Pomaže im i Grad, jer prostor za sklonište ne plaćaju, no zbog starosti zdanja trebali bi ići u novi. U skloništu se svi drže kućnog reda, u sedam je ustajanje, u 22 sata odlazak na počinak, a kućni su poslovi međusobno raspoređeni, kao i priprema obroka.
Ženama se pri dolasku oduzimaju mobiteli, a u skloništu dobivaju i pravnu pomoć (pisanje tužbi, zahtjeva za razvod...), ali i pomoć socijalne radnice. Nakon što jednom borave u bjelovarskom skloništu, u slučaju opetovanog nasilja (ako su se vratile partneru) prosljeđuju se na druge adrese.
»Iako su zlostavljači znali dolaziti pred sklonište ili zvati na mobitel, nasilnih situacija nije bilo«, kaže Maja Molnar, dodajući da dobro surađuju s bjelovarskom policijom, a i zgrada je pod videonadzorom.
Oblici zlostavljanja
Najčešći oblici zlostavljanja u obitelji su tjelesno zlostavljanje (premlaćivanje, udaranje, ranjavanje), odnosno psihičko, poput vrijeđanja, prijetnji, ucjena, omalovažavanja i sličnog. Incest, silovanje i seksualna zloupotreba dio su seksualnog zlostavljanja, a često je prisutno i ekonomsko, kada se žrtvi oduzima ili joj se uskraćuje novac, ne plaća alimentacija…
Psihičko zlostavljanje
Psihičko zlostavljanje žena događa se u 68 posto slučajeva, dok je verbalno od muža ili partnera proživjelo njih 44 posto. Spolni odnos protiv svoje volje doživjelo je 34 posto žena. Nasilje se događa u svim društvenim slojevima, a nemalo su česte bračne tučnjave. Kada napuste zlostavljača, većina žrtava je u opasnosti.
Niz emocionalnih problema
Pored fizičkih trauma, žrtva nasilja kasnije doživljava i niz psihičkih tegoba: strah, napetost, depresija, napadi panike, poremećaji prehrane i spavanja, anksioznost, PTSP, alkoholizam, samo su neke od posljedica nasilja. Djeca svjedoci zlostavljanja u riziku su da u kasnijoj dobi zbog niza emocionalnih i problema u ponašanju iskažu iste poremećaje kao i zlostavljana djeca.
Centar ili telefon 92
U slučaju nasilja u obitelji pomoć se može zatražiti u nadležnom centru za socijalnu skrb ili na broju policije 92.
Darovana hrana
Nedavno su sigurnu kuću posjetile žene Hrvatskog srca HSS-a iz Bjelovara i darovale im prehrambenih namirnica vrijednih više od 3000 kuna. Osim brašna, mesa, povrća i voća, što će biti dostatno za više od mjesec dana, našlo se tu i igračaka i slatkiša za djecu. Akciju je sa ženama Hrvatskog srca potakla predsjednica Nada Smiljanec, koja kaže kako su darovane namirnice s domaćih polja. Već šesti put opskrbljuju kuću, a za svoj su se humanitarni rad okitile s više priznanja. Među ostalim, potpomažu i pučke kuhinje, a želja im je organizirati koncert kako bi prikupile novac za kupnju dijela medicinskih uređaja za bjelovarsku bolnicu.
Izvor:Vjesnik
