Otvorena je utrka za najbolju fotografiju mjeseca. U natječaju sudjeluju svi registrirani korisnici (registrirati se možete na našem Forumu) koji pošalju na adresu info@grad-brod.info fotku koju su sami uslikali.
Vijesti - Hrvatska i svijet | Tehnologija | Zanimljivosti
Napisala/o Igor Ilić | Monday, 25/05/2009 | (0) Komentari
Dr. Dejan Vinković, voditelj studija astrofizike na splitskom PMF-u, objavio je u najnovijem broju uglednog znanstvenog časopisa “Nature” članak o svemirskoj prašini iz koje se stvaraju planeti
Planeti nastaju oko mladih zvijezda iz gustog oblaka plina i prašine koji astronomi nazivaju protoplanetarni disk. U njemu tijekom milijuna godina sljepljivanjem sitnih zrnaca prašine, ne većih od čestica dima cigarete, izrastaju planeti. Dokaze da je tako nastala i Zemlja prije 4,5 milijardi godina pronalazimo u metoritima i kometima.
Upravo kometi, koji nastaju u vrlo hladnim dijelovima protoplanetarnog diska iz smrznutih tvari poput vode, ugljičnog dioksida, metana i slično, već nekoliko desetljeća astronomima nameću jednu zagonetku. Konkretno, zagonetku predstavljaju čestice kometarne prašine, čija fizikalna svojstva pokazuju da su bile izložene temperaturama od oko 1000 stupnjeva Celzijusa, što je daleko više od hladnoće u kojoj kometi nastaju pa ih se stoga u kometu ni ne očekuje.
U veliku debatu o ovom paradoksu uključio se i Vinković, otkrivši kako takva prašina može doći iz najtoplijih dijelova diska lebdeći na toplinskom zračenju samog diska. Radi se o dobro poznatom mehanizmu tlaka zračenja, gdje svjetlost „gura“ tijelo koje osvjetljava. Čovjek takav tlak zračenja ne osjeća jer je, u odnosu na česticu prašine, premasivan. Međutim, kod vrlo sitnih zrnaca ta sila može biti veća i od gravitacije koja drži prašinu u putanji oko zvijezde. Do sada se mislilo da jedino svijetlo zvijezde može stvoriti dovoljno veliku silu na prašinu, a rezultat je bio guranje prašine dublje u disk. Međutim, proučavajući dijelove diska u blizini zvijezde, gdje postaje toliko vruće da prašina isparava, dostižući pritom temperature od 1000 stupnjeva Celzijusa, Vinković je otkrio kako zrnca veća od mikrometra „osjećaju“ tlak toplinskog zračenja. Kombinacija tlaka zračenja zvijezde i diska podiže prašinu iz diska i „gura“ je prema hladnijim dijelovima. Vinković je ukazao i na činjenicu da se ovakav scenarij uklapa u promatranja protoplanetarnih diskova i kometa te je ovime otvorio potpuno novi scenarij za buduća istraživanja gibanja prašine unutar
protoplanetarnih diskova.
36 - godišnji Dejan Vinković se tri godine usavršavao na prestižnom Institutu za napredna istraživanja u Princetonu, prestižnoj ustanovi gdje je posljednjih četvrt stoljeća prije svoje smrti proveo i Albert Einstein. Nedavno se vratio u Hrvatsku i u Splitu vodi studij Astrofizike na tamošnjom PMF-u.
Dejan je rođen u Šenkovcu, kraj Čakovca. Tako se i Međimurci mogu pohvaliti da je njihov sugrađanin postigao veliki znansveni uspjeh, a objava članka u časopisu NATURE to zaista i jest.
Zbog povećanog opsega posla portala pozivamo Vas da se volonterski pridružite našem timu novinara.
Uvjeti:
- poznavanje i praćenje događanja
- vješto korištenje računalom i Internetom
- samostalnost, inovativnost i želja za preuzimanjem inicijative
Vaše kandidature slati na , ili nas kontaktirajte na 091/4455-555 Igor Ilić - glavni urednik
HZZ-ponuda poslova
TEČAJNA LISTA
VIC DANA
Podijela žena
Žene se dijele na udovice i one koje na tome rade.
Razgovaraju mama i sin
Mama, zašto sam ja crn, a ti bijela?
Sine,kakav je to tulum bio, dobro da ne laješ!
Zagrepčanin u Splitu
Dođe Zagrepčanin u kafić u Splitu: Ja bi pivo!
A pivaj, ko ti brani - odgovori mu konobar.
Luster i hladnjak
Dio prvi: Luster izjavljuje ljubav hladnjaku.
Dio drugi: Hladnjak ne uzvrača ljubav.
Dio treći: Luster se objesio, a hladnjak ostao mrtav hladan.
Pretvorba
Došao u smjenu policajac u Lepoglavi kad ima što da vidi. Svi se vesele i pjevaju.
Šta je ovo majku mu i kakvo je to veselje?
Pretvorba, pretvorba, odgovaraju mu uglas uhićenici.
Pa što to ima sa vama, upita ih.
Kupuje nas Kutle.
I što se to vas tiče, ponovo će policajac.
Kako nas se ne tiče, pa nismo ni mi tako blesavi. Čitamo i mi štampu, razgovaramo sa svojima i tako.
Ipak, vaš se status ne mijenja, pokušava im policajac objasniti.
Ma nemojte čuvaru, odgovoriše mu svi uglas, štogod je do sada kupio Kutle svi su se nakon toga našli na ulici. ‘
Dobar promet
Idu dva američka ekonomista putem i pričaju o tržišnoj ekonomiji. Kad, ispred njih - govno.
Prvi misli: “Idem se našaliti s ovim drugim ekonomistom.”, pa kaže: “Hajde, pojedi ovo govno, dobit ćeš 100 dolara.”
Drugi razmišlja: “Hm, govno je govno, ali dolari su dolari!”. I pojede govno.
Onome prvome to ne bi pravo, ali plati. I idu dalje i raspravljaju o investicijama u zamlje Dalekog istoka. Kad opet, pred njima - govno.
Misli sad onaj drugi: “Dobio sam ja 100 dolara, ali sam ipak pojeo govno.”, pa predloži: “Hajde sad ti pojedi govno, dobit ćeš 100 dolara!”
Sad prvi razmišlja: “Hm, govno je govno, a dolari su dolari. Kad je mogao on, mogu i ja!”. I pojede i on govno (i dobije dolare).
Idu zatim dalje i raspravljaju o ljudskim resursima i obrtnom kapitalu. Tek se prvi dosjeti i kaže: “Čekaj malo, a što smo to napravili? Pojeo govno ja. Pojeo govno ti, a nitko ništa nije zaradio?”
“E, ali smo napravili 200 dolara prometa.” reče drugi.
Šupak
Kako se zove čovijek koji živi u šupi?
ŠUPAK!!!!
Ivan i Marijan
Bili Ivan i Marijan u šumi kad najednom njemačka četa počme napad na njihovo selo. Misli Ivan kako da zadrže njemce dok nedođe partizanska četa. Marijan predloži da iskopaju cijevi iz toplovoda. Poredali oni cijevi na rubu šume te ih zamaskirali i uzeli neke šuplje posude i počeli vikati: “Naprijed peta partizanska” te pucali ko iz topova! Na to se njemci razbiježaše po polju. Nakon nekog vremena dolaze partizani i pričaju ko je zadržao tu silnu vojsku. Tek izađu Ivan i Marijan te kažu: “Mi druže komadante”! Komadant im podjeli svakom po jednu bombonu i kaže: “Od sad ste i vi partizani!”.
