U prosjeku svaki je ispitanik od njih 1000 u Hrvatskoj naveo tri do četiri različita sadržaja kojim bi se bavio da ima na raspolaganju više slobodnog vremena.
Osobama između 35 i 44 godine starosti najviše nedostaje druženje s članovima obitelji, to je izjavilo čak njih 69%. Isto vrijedi i za 63% ispitanika koji su u braku, ali i za 61% žena. S druge strane, dobnoj skupini između 15 i 17 godina druženje s obitelji je na zadnjem mjestu prioriteta kad je u pitanju raspolaganje slobodnim vremenom, to je izjavilo njih 32%.
Muškarce ne zanimaju putovanja
Čak 76% pripadnika te dobne skupine slobodno bi vrijeme provodila s prijateljima, kao i 79% mladih između 18 i 24 godine starosti.
Osim druženja u krugu obitelji i bliskih osoba, Hrvatima najviše nedostaje pasivnog odmora, a na to se najviše žali 52% ispitanika iz dobne skupine od 35 do 44 godina.
Kao što se može i pretpostaviti opuštanje kod kuće najmanje privlači dobnu skupinu od 18 do 24 godine, jer više od 69% njih slobodno bi vrijeme radije provelo odlaskom na putovanja, što vrijedi i za osobe s visokom stručnom spremom.
Istraživanje koje je proveo GFK pokazalo je jednu zanimljivu stvar, a ta je da su putovanja puno privlačnija ženama (48%), nego muškarcima (38%). Baviti se hobijem nešto je što nedostaje mladima od 15 do 24 godine, a to je izjavilo njih 39%.
Intelektualne aktivnosti na zadnjem mjestu
Čak je četvrtina stanovništva na listi ‘što bismo radili da imamo više slobodnog vremena’ visoko pozicionirala aktivnosti s ciljem poboljšanja vlastitog zdravlja. To su posebno istaknule osobe između 55 i 64 godina starosti, kao i 31% osoba s najvišim obrazovanjem.
Da mladima zabave nikad nije dovoljno, pokazalo je i ovo istraživanje jer je na svoju listu željenih aktivnosti upravo izlaske istaknulo više od polovice mladih u dobi od 15 do 21 godine. Usto, 28% Zagrepčana smatra da se nedovoljno zabavlja.
Oko petina građana rado bi se bavila sportom, a među njima je najviše (40%) mladih od 15 do 24 godine. Nedostatak sportskih aktivnosti u životu izrazilo je i 26% građana Grada Zagreba. Kad je u pitanju spol i sklonost sportu, 27% muškaraca željelo bi biti tjelesno aktivnije, ali i samo 16% žena.
Gotovo svakom petom stanovniku nedostaje čitanje knjiga, daljnje obrazovanje i vrijeme za učenje stranih jezika. Zanimljivo je da svaki deseti građanin pokazuje i potrebu da u slobodno vrijeme pomaže drugima, a ona se najviše iskazuje kod mladih od 15 do 17 godina (20%), te kod Zagrepčana i žena (po 15%).
Izvor: www.javno.com
