Otvorena je utrka za najbolju fotografiju mjeseca. U natječaju sudjeluju svi registrirani korisnici (registrirati se možete na našem Forumu) koji pošalju na adresu info@grad-brod.info fotku koju su sami uslikali.
Sjećate li se Pinokijeve priče? Naravno da se sjećate drvenog lutka kome nos raste uvijek kad laže i njegova tvorca starca Geppetta, koje među ostalim nedaćama zatekne i ta da ih, jednog za drugim, proguta golemi kit.
Bajka ne bi bila bajka da nema sretan završetak, u njihovu slučaju da se obojica, poput biblijskoga Jone, spase iz utrobe morske nemani. E, sad!
Pitanje koje slijedi ne tiče se više klasičnog djela dječje književnosti, nego kita: koliko može biti velika stvar koju može progutati plavetni kit, kakav se pojavljuje u svim ilustracijama Collodijeva romana. Je li to nešto veličine vrlo velike gljive, manjeg obiteljskog automobila, grejpfruta, mornara? Ponuđene odgovore, od kojih je samo jedan točan (kažu – grejpfrut), čitateljima nude John Lloyd i John Mitchinson, autori “Knjige općeg neznanja” (u izdanju Naklade Ljevak i u prijevodu Damira Biličića). I ne samo to!
Lloyd&Mitchinson u svojoj knjizi sabiru nekoliko stotina drugih krivih predodžbi, činjenica koje smo olako krivo usvojili. Knjiga je to koja govori o tome koliko je ljudsko znanje krhko i nedostatno i koliko je onaj filozof bio u pravu kad je rekao “Znam da ništa ne znam”.
Među više stotina pitalica dvije su koje se izravno tiču nas Hrvata: jedna će nas razveseliti, a druga rastužiti. Jedno je od pitanja “Odakle je Marko Polo?”, a odgovor – koji ide nama u prilog – “Iz Hrvatske”. Ono u čemu nas je razočarao autorski dvojac jest odgovor o izumu na koji smo mi izuzetno ponosni, a tiče se kemijske olovke, odnosno nalivpera, odnosno Penkale.
Među četiri ponuđena imena izumitelja kemijske olovke navode se Biró, Bich, Quit i Loud, a po njima točan je odgovor Mađar László Biró, koji je s bratom Györgyem 1938. u Mađarskoj zaštitio patent. Nigdje spomena da je Slavoljub Penkala već 1906. u Budimpešti registrirao svoj patent za mehaničku olovku i nalivpero, dakle mnogo prije Biróvih. Nadamo se da je to jedini primjer u knjizi koji se može opovrgnuti, jer u suprotnom bilo bi to neznanje na neznanje.
Izvor: www.vecernji.hr
Samo logirani korisnici mogu dodavati komentare na tekstove
Registriraj se
Zbog povećanog opsega posla portala pozivamo Vas da se volonterski pridružite našem timu novinara.
Uvjeti:
- poznavanje i praćenje događanja
- vješto korištenje računalom i Internetom
- samostalnost, inovativnost i želja za preuzimanjem inicijative
Vaše kandidature slati na , ili nas kontaktirajte na 091/4455-555 Igor Ilić - glavni urednik
HZZ-ponuda poslova
TEČAJNA LISTA
VIC DANA
Podijela žena
Žene se dijele na udovice i one koje na tome rade.
Razgovaraju mama i sin
Mama, zašto sam ja crn, a ti bijela?
Sine,kakav je to tulum bio, dobro da ne laješ!
Zagrepčanin u Splitu
Dođe Zagrepčanin u kafić u Splitu: Ja bi pivo!
A pivaj, ko ti brani - odgovori mu konobar.
Luster i hladnjak
Dio prvi: Luster izjavljuje ljubav hladnjaku.
Dio drugi: Hladnjak ne uzvrača ljubav.
Dio treći: Luster se objesio, a hladnjak ostao mrtav hladan.
Pretvorba
Došao u smjenu policajac u Lepoglavi kad ima što da vidi. Svi se vesele i pjevaju.
Šta je ovo majku mu i kakvo je to veselje?
Pretvorba, pretvorba, odgovaraju mu uglas uhićenici.
Pa što to ima sa vama, upita ih.
Kupuje nas Kutle.
I što se to vas tiče, ponovo će policajac.
Kako nas se ne tiče, pa nismo ni mi tako blesavi. Čitamo i mi štampu, razgovaramo sa svojima i tako.
Ipak, vaš se status ne mijenja, pokušava im policajac objasniti.
Ma nemojte čuvaru, odgovoriše mu svi uglas, štogod je do sada kupio Kutle svi su se nakon toga našli na ulici. ‘
Dobar promet
Idu dva američka ekonomista putem i pričaju o tržišnoj ekonomiji. Kad, ispred njih - govno.
Prvi misli: “Idem se našaliti s ovim drugim ekonomistom.”, pa kaže: “Hajde, pojedi ovo govno, dobit ćeš 100 dolara.”
Drugi razmišlja: “Hm, govno je govno, ali dolari su dolari!”. I pojede govno.
Onome prvome to ne bi pravo, ali plati. I idu dalje i raspravljaju o investicijama u zamlje Dalekog istoka. Kad opet, pred njima - govno.
Misli sad onaj drugi: “Dobio sam ja 100 dolara, ali sam ipak pojeo govno.”, pa predloži: “Hajde sad ti pojedi govno, dobit ćeš 100 dolara!”
Sad prvi razmišlja: “Hm, govno je govno, a dolari su dolari. Kad je mogao on, mogu i ja!”. I pojede i on govno (i dobije dolare).
Idu zatim dalje i raspravljaju o ljudskim resursima i obrtnom kapitalu. Tek se prvi dosjeti i kaže: “Čekaj malo, a što smo to napravili? Pojeo govno ja. Pojeo govno ti, a nitko ništa nije zaradio?”
“E, ali smo napravili 200 dolara prometa.” reče drugi.
Šupak
Kako se zove čovijek koji živi u šupi?
ŠUPAK!!!!
Ivan i Marijan
Bili Ivan i Marijan u šumi kad najednom njemačka četa počme napad na njihovo selo. Misli Ivan kako da zadrže njemce dok nedođe partizanska četa. Marijan predloži da iskopaju cijevi iz toplovoda. Poredali oni cijevi na rubu šume te ih zamaskirali i uzeli neke šuplje posude i počeli vikati: “Naprijed peta partizanska” te pucali ko iz topova! Na to se njemci razbiježaše po polju. Nakon nekog vremena dolaze partizani i pričaju ko je zadržao tu silnu vojsku. Tek izađu Ivan i Marijan te kažu: “Mi druže komadante”! Komadant im podjeli svakom po jednu bombonu i kaže: “Od sad ste i vi partizani!”.
