Balkan ecology row shows divide ove rEU standards

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

rafinerija i zagađenje

Sve zemlje zapadnog Balkana žele se pridružiti Europskoj uniji i morati će uskladiti ekološke standarde.

Ali, modernizacija ili zatvaranje industrijskih zagađivača iz socijalističke-ere mogla biti jako skupa ili povećati nezaposlenost u krhkim ekonomijama.

Kontrast je osobito vidljiv na dvije obale rijeke Save, prirodne granice između Hrvatske i Bosne koja također dijeli dva grada, Slavonski Brod i Brod.

U Slavonskom Brodu, Hrvati se žale da smrad i zagađenja dolaze iz bosanske rafinerije i traže akciju. Bosanci na drugoj strani granice, u Brodu, poriču da bilo kakav smrad ili zagađenja dolaze iz njihovog glavnog poslodavca.

"Ja živim kraj rijeke Save i nekih dana smrad koji dolazi iz rafinerije je nepodnošljiv", kaže Marinka Babić, umirovljenica iz Hrvatske u Slavonskom Brodu. "Imam problema s disanjem takvih dana, a cvijeće u mom vrtu ima trend umiranja."

U utorak, hrvatski i bosanski ministri okoliša sastali su se u Brodu u rafineriji u vlasništvu ruske komapnije Neftegazinkor, u sastavu državnog Zarubezhnefta, kako bi diskutirali o smanjenju emisije plinova za koje Hrvatska kaže da su štetni.

Bosanski dužnosnici kažu da rafinerija radi u skladu s zakonima i propisima Republike Srpske, bosanske autonomne pokrajine, u kojoj se rafinerija nalazi.

Ali oni su priznali da su njihovi zakoni temeljeni na različitim ekološkim standardima nego u Hrvatskoj,
koja očekuje pridruženje Europskoj uniji u 2013, koja je prilagila svoje standarde onima u emljama razvijenog bloka. "Standardi nisu usklađeni", izjavio je Mladen Zirojevic, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH novinarima nakon sastanka.

EX-YUGO STANDARDI

Hrvatska je započela modernizaciju svoje dvije rafinerije nafte u Rijeci i Sisku u 2005, a očekuje se završetak remonta ove godine. Republika Srpska koristi standarde naslijeđene iz socijalističke Jugoslavije, koji dozvoljavaju veću prisutnost štetnih plinova u zraku, prema Predragu Iliću, direktoru regionalnog instituta za ekologiju.

Rafinerija Brod nastavlja proizvodnju krajem 2008, modernizirala je jednu proizvodnu liniju i obećava kako će obnoviti drugu. Napredak se očekuje u pet godina. Do tada, Slavonski Brod će se morati nositi sa štetnih plinova, za koje gradonačelnik Mirko Duspara kaže kako su četiri puta veći nego što je dozvoljeno.

"Bilo bi dobro da rafinerija počine proizvodnju u novoj tvornici", Duspara rekao je za Reuters,"ovo zagađenje jednako je štetno za obje strane."

Bosna i Hrvatska su bile dio Jugoslavije prije rata 1990, zajedno sa Slovenijom, Srbijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Sve ove države danas imaju ekološke probleme vezane uz stare industrije.


UTJECAJ NA POLJOPRIVREDU

U Srbiji, rafinerija nafte Pančevo, na periferiji Beograda, te rudnik bakra i topionica RTB Bor na jugoistoku predstavljaju glavne ekološke problemi.

Onečišćenje iz rafinerije u Pančevu, dio srpskog proizvođača nafte NIS koja je u većinskom vlasništvu ruske grupe Gazprom Neft , je tako visok da su vlasti morale instalirati uređaje koji emitiraju upozorenja kada emisija štetnih plinova dođe do opasne razine.

U listopadu prošle godine, lokalne zdravstvene vlasti proglasile su izvanredno stanje nakon masivnog porasta otrovnih plinova u zraku i naredio ljudima da ostanu u zatvorenom prostoru.

NIS je rekao prošli mjesec da će uložiti 740 milijuna dolara za dovršetak remonta svoje rafinerije u 2012. i uskladiti standarde kvalitete goriva s onima u Europskoj uniji.

Na području rudnika Bor, uništenog ožiljcima od desetljeća rudarstva iz doba sovjetske tehnologije, korito Borske reke je toliko zagađeno teškim metalima da je više od 60 posto plodnog tly nepopravljivo oštećeno, kako pokazuju istraživanja.

Slična šteta na poljoprivredi nastala je u Crnoj Gori, gdje je topionica aluminija KAP okupirala neke od najplodnijih zemljišta u toj planinskoj Jadranskoj zemlji.

KAP je privatiziran od strane ruskog tajkuna Olega Deripaske, koji je zajedno s vladom posjeduje većinski udio topionice, ali nije obratio ekološke uvjete privatizacijskog sporazuma.

Na području susjedne Albanije oko čeličana Elbasana, div iz razdoblja komunizma uglavnom je demontiran. Ipak, zagađenje je rezultiralo u nekim deformacija kod životinja.


(Dodatno izvješćivanje: Miran Jelenek iz Broda, Igor Ilić iz Zagreba; Aleksandar Vasović i Une Sijačić u Beogradu, Petar Komnenić iz Podgorice i Benet Koleka iz Tirane; Napisala Daria Sito-Sučić, montaža Adam Tanner)

Prijevod: SBONLINE