No, kad se prisjećamo tih "drugih vremena" ne može se ne postaviti pitanje radi li se tek o klasičnom žaljenju za danima mladosti ili bijegu od loše stvarnosti. Prema mišljenju mnogih, kvaliteta života tad je bila viša, stopa kriminala niža, a mladi su imali budućnost; i onu poslovnu, i onu privatnu. Drugi o tim vremenima nemaju pozitivno mišljenje.

Međutim, Tito je ovdje više kao izgovor ili "portal" koji će one sklonije nostalgiji transportirati u neka jednostavnija vremena. Za sve ostale, ovo će biti zabavan podsjetnik na to kako se nekad živjelo, a na ovom fan pageu možete pronaći i "Album naših uspomena" koji je pravo vrelo nostalgičnog sadržaja kao što su naslovnica magazina "Sam svoj majstor", Ilustrirana dječja enciklopedija, metalne kutije za slatkiše, početnica za 1. razred osnovne škole Ede Vajnahta i još cijeli niz podjednako zanimljvih fotografija koje bude sjećanja.

Prvo i osnovno, razlog mog negodovanja nije vezan uz nezadovoljstvo rješenim ili očekivanim postignućem na ispitu državne mature iz hrvatskog jezika, jer san rješio dobro, dapače odlično. Razlog je taj šta san 15 minuta gleda koji kurac pišen. Gledan očima zadatak po zadatak i nemogu virovat.

Ispit državne mature iz hrvatskog jezika A razina je totalno, u svim segmentima prilagođen gimnazijskom kurikulumu. Pod tim smatram zadatke tipa prijevod neke latinske riječi, konkretno riječ vers iz Ujevićevog Oproštaja. Da nije Gibonnija i njegove pisme Libar (''Dajem ti verse i note..'') ne bi zna da vers ustvari znači stih. Dalje, sama pjesma Oproštaj.

Stručne škole u Republici Hrvatskoj nemaju po planu i programu učenje starohrvatske čakavštine tipične za Marulićev opus, a također ni Oproštaj koji jedva da doticaju i jezične gimnazije. 8 tekstova za analizu, 8. I svih tih osam tekstova zahtjeva vrhunsko predznanje o svim segmentima, kada je napisano djelo, pod kojim okolnostima, idejna predožba, karakterizacija sviju likova, sve to iz 20-ak riječi koje su ti ponuđene. Dakle, za razrješavanje tih 8 tekstova ja moram biti prethodno upućen u sva djela, napisana za sva razdoblja.

To vam je otprilike kao esej koji vas čeka u petak, samo što tamo imate spisak od 15 djela koji vas čekaju, dok ovdje imate na raspolaganju 100-tinjak komada. Gramatika, njena problematika i razrješavanje su taman predviđeni za studenta pete godine Filozofskog fakulteta koji za diplomski rad ima zadatak kompletnog analiziranja svih polja fonologije, fonetike i morfologije. Stvar je u tome, što je 95% nas prvi put čulo za simploku i -i jedačenje, neka glasovna promjena. Kontraargumenti koji se nameću. - Zašto sam ja, koji sam iz stručne škole, pisao A razinu? Zato što mi ministar tvrdi da ja i gimnazijalac možemo rješavati oboje, i višu, i nižu razinu, te da su oboje nama prilagođeni, samo ovisi o tome koliko smo se spremali.

Notorna LAŽ. - Nije li stvar u tome da na postotak rješenosti utječe nivo pripremljnosti? Naravno, utječe koliko si ti uložio rada i truda za taj ispit. No, sa takvom nepripremljenošću ne možeš rasaznati stablo od šume, i zato ovo pišem. Mi, koji hrvatski jezik znamo odlično, i koji smo prošli četverogodišnje stručno obrazovanje odličnim uspjehom, znamo koje je govno bilo pred nama jutros i do koje je granice došao stupanj nelogičnosti i apsurda koji nam se serviraju kao nešto logično i razumno.

Sve što ja znam je to da mi je današnji ispit pljunuo u facu. Ponizio me i zgazio kao najgubavijeg pasa. Napravio je od mene budalu, jednostavno. I čemu sve to, koja je svrha svega toga? Pa, kažu, da je svrha provedbe državne mature versifikacija i vrednovanje hrvatskog obrazovnog sustava da bi se mogao usporediti sa sličnim europskim standardima i na temelju toga UNAPRIJEDITI. To unaprijeđivanje se ne provodi 3-4 godine otkako smo uveli maturu, protivno svim zakonima, kako pravnim, tako i zdravorazumskim. Čemu onda ovo sve? Čemu ova farsa? Zašto sam ja pokusni kunić koji gradi svoju karijeru i svoj život na pogreškama vladajućih koji žele dodatno omastiti brk europskim plaćama? Kažu, dogodine uvode stručnu maturu, za stručne škole. KO TU KOGA JEBE? Nakon tri godine izdrkavanja nad 60 000 maturanata iz stručnih škola shvatili su da su stvari nelogično posložene i neprovedive. Di san sad ja? Di san sad ja i još 60 000 ljudi kojima su propali snovi o upisu za željeni fakultet i dobivanje željenog zanimanja? 3 propale generacije radi NIČEGA. I NIŠTA me čeka. I dobit ću NIŠTA.

Neka su me popljuvali, pljuvat ću i ja na njih, samo zato što nisan lutka, niti njihov savršeno podmazani, zatupljeni, neprosvjećeni stroj, nego netko tko ne priznaje status quo. Tražili ste rat, dobit ćete rat.

Državna matura u Hrvatskoj počela je ispitom iz Hrvatskog jezika, a već na samom početku maturanti i roditelji su se pobunili zbog, kako tvrde, besmislenih i preteških pitanja koja su puna zamki'.

 O svemu su obavijestili i ministra Željka Jovanovića, koji je putem Facebooka u srijedu navečer rekao kako je upoznat s problemima maturanata te je istaknuo da je hitno zatražio ispit na uvid.

''Prije 7 dana poželio sam svim maturantima puno sreće i uspjeha na Državnoj maturi. Danas, dok sam se vozio iz Zagreba u Split na regionalnu konferenciju o problemu prevencije debljine i šećerne bolesti, nije mi prestao zvoniti telefon od poziva ogorčenih i razočaranih maturanata, njihovih roditelja i nastavnika koji smatraju, najblaže rečeno, da pojedina pitanja u testu iz Hrvatskog jezika nisu objektivan test srednjoškolskog znanja, već obično iživljavanje na učenicima! Teško mi je to komentirati, jer testove nisam vidio, a pitanja za maturu nisu ni na koji način u nadležnosti MZOS. Taj posao je u nadležnosti Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Ministarstvo nema nikakav utjecaj na formuliranje pitanja. Ipak, već tijekom dana zatražio sam od ravnatelja Centra Gorana Sirovatke da hitno dostavi ovogodišnji test iz Hrvatskog jezika u MZOS kako bi uz pomoć grupe nastavnika Hrvatskog jezika 'testirali' i mi taj test. Nakon toga kad vidimo i rezultate koje su maturanti postigli moći ću donijeti i konkretne zaključke i prijedloge'', napisao je Jovanović na svom Facebook profilu. Maturantima je ujedno poručio kako se ''nada da će ostatak Državne mature biti manje stresan''. 

Ujedno se nada, kako je napisao, da maturantima loš početak ''neće poremetiti planove koje imaju za upis na željene fakultete''.

Program “održivog razvoja” predstavlja prioritetan segment Lidlove poslovne koncepcije, a unutar programa trgovački lanac Lidl dnevno svojim kupcima nudi artikle najbolje kvalitete, te istovremeno preuzima i odgovornost prema čovjeku i prirodi. Tome je dokaz i suradnja sa udrugom UTZ CERTIFIED, glavnom i odgovornom za provođenje međunarodnog programa održivog razvoja za uzgoj kave, kakaa i čaja, koja je nedavno dobila i svoj nastavak.
Naime, najprodavanija čokolada iz Lidlovog slatkog asortimana, Fin Carré, u čijem sastavu je trenutno 10% kakaovca iz održivog uzgoja, do 2020. godine bit će u potpunosti proizvedena od kakaovca uzgojenog upravo prema načelima održivog uzgoja. Implementacijom UTZ CERTIFIED programa, za koju se Lidl zalaže, te kojeg u sklopu unaprijeđene suradnje i financira, ostvaruje se dosljednost u trgovini certificiranim proizvodima i visoka kvaliteta uzgojenih sirovina.

Financijska potpora uzgajivačima kakaovca

Unutar UTZ CERTIFIED programa vrše se školovanja uzgajivača u poljoprivrednoj praksi, te poduke kako što kvalitetnije i produktivnije uzgojiti kulturu kakaovca, uz poštivanje načela održivog razvoja. Načela se prvenstveno odnose na poboljšanje infrastrukture i specijalizirane tehničke obuke farmera i malih poljoprivrednika, u zemljama u području ekvatora gdje postoje najbolji klimatski uvjeti za uzgoj kakaovca. Lidl će financirati izgradnju poljoprivredne škole čime će pridonijeti unapređenju kultivacijskih tehnika, a što će rezultirati većom kvalitetom kakao kulture. Primjenom navedenih mjera, Lidlovim kupcima će kontinuirano u ponuditi biti kvalitetna čokolada. Trgovački lanac Lidl, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj razini ovime podupire jednu od najodgovornijih metoda proizvodnje kakaa, te svojim primjerom želi potaknuti i druge proizvođače na upotrebu kakaoa iz održivog uzgoja. Riječ je o prvom, te svakako značajnom koraku prema osiguravanju održivosti proizvodnje ove važne, jedinstvene i osjetljive sirovine.

Dan 17. svibanj je Međunarodni dan borbe protiv homofobije. Dan se slavi u više od 50 zemalja i službeno je priznat od EU, Meksika i Kostarike. 

Iako će ga većina ljudi zamijeniti za LGBT Pride danom, između njih je velika razlika. Na LGBT Pride dan se ističe ponos nečije seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, dok se na Međunarodni dan protiv homofobije ističe da je homofobija štetna i da se treba razoriti. 

Iako je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije mnogi je još uvijek gledaju kao bolest, poremećaj i slično. Slagali se s time ili ne, apsurdno bi bilo tretirati homoseksualce kao izopačene, drukčije ljude, te manje sposobne samo na bazi toga što su orijentirani na nešto, što se još uvijek tretira kao "društveno ne prihvatljivim". 

No, što je to uopće "društveno prihvatljivo" i tko to kreira? Da li je "društveno prihvatljiviji" npr. brak koji traje 50 sati, 60 dana, ili 72 dana kao brak starlete Kim Kardashian nego mogućnost dvije osobe istog spola da stvore vlastiti, zajednički ambijent a da ih se ne gleda kao izopačene ljude, ljude bez morala?
Na kraju krajeva, da li je "društveno prihvatljivije" maltretirati i stvarati nerede na paradama ponosa i time kršiti zakon, nego ih prihvatiti kao dio zajednice? 

Među klasičnim pitanjima protivnika LGBT osoba, je i ono zašto se smatraju tako posebnima i ne razumiju čemu povorke. Međutim, odgovor je vrlo jasan. Svaka osoba želi biti prihvaćena takva kakva je, i kao ljudi ne bi trebali raditi razlike.  

IDAHO kampanja je usmjerena na transfobije, odnosno nasilje nad "trans" ljudima. Kampanja je 2010. i 2011. povezana i sa religijama. Napravljena je ideja da se vjerske vođe ne pita što oni misle o homoseksualnosti ili transrodnosti nego što misle o homofobiji i transfobiji te dali odobravaju nasilje nad LGBT osobama. 

Borba LGBT osoba nastavlja se svaki dan. Prihvatili ili ne, svijest se polako mijenja te se to više ne gleda toliko kao prava "homoseksualaca" već kao osnovna ljudska prava, koja su za sve ljude jednaka, ili bi bar trebala biti. 
Poruka je jasna, nemojmo dopustiti da naša mišljenja kreiraju vjerske zajednice, političari, stranke, vlade... Sami se zapitajmo, što je to u redu i da li svi imamo pravo na temeljno ljudsko pravo - slobodu. 

Antropolozi vjeruju kako su na jugu Francuske otkrili najstariji primjerak špiljske umjetnosti na bloku vapnenca, piše Daily Mail.

 Urezotine, stare 37 tisuća godina , pronašao je istraživački tim na Abri Castanetu i Abri Blanchardu koji su priznati su kao najstarija europska nalazišta na kojima su otkrveni tragovi ljudskog života.

Tim znanstvenika sa američkih i europskih sveučilišta ova su prodručja istraživali poslijednjih 15 godina.

Arheolozi nisu vjerovali da će tamo pronaći nešto što u posljednjih 100 godina već nije otkriveno, no, nakon jednog urušavanja naišli su na strop koji je skrivao 37 tisuća godina stare crteže. Među njima su pronašli velik broj ornamenata i crteža lova i životinja, ali i onaj koji prikazuje ženski spolni organ. Antropolog sa sveučilišta New York Randall White, rekao je kako su tada ljudi funkcionirali manje-više kao i danas.

"Crteži rodnice vjerojatno su rezultat preopterećenosti plodnošću i misterijom rođenja", dodao je. Istraživači još trebaju iskopati pedesetak metara stropa, a tamo bi se moglo pronaći još ranih umjetničkih djela.

Već u ponedjeljak navečer trebalo bi započeti razvedravanje, pa će u utorak prevladavati sunčano vrijeme. U istočnoj Slavoniji, Lici, unutrašnjosti Dalmacije i na južnom Jadranu jutro će biti pretežno oblačno ponegdje uz malo kiše, a u utorak poslijepodne su mogući rijetki i kratkotrajni lokalni pljuskovi, predviđaju u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Jutarnja temperatura uglavnom će biti između 5 i 10, na Jadranu od 11 do 16, a najviša dnevna između 18 i 23°C.

U srijedu i četvrtak predviđa se djelomice ili pretežno sunčano vrijeme, uz toplije temperature. I u petak će biti sunčano i još toplije, a za vikend nas čekaju visoke temperature u unutrašnjosti: u Zagrebu bi živa mogla ići do 29 stupnjeva, u Osijeku 31, u Čakovcu, Virovitici, Slavonskom Brodu 30... Na Jadranu će vikend temperature biti ugodnije, prosječno od 23 do 26 stupnjeva, najavljuju meteorolozi.

21-godišnji F.B. i 23-godišnji V.M. prvo su Željka verbalno napali, a zatim su skinuli sa sebe kompletnu odjeću i spolovilima krenuli prema njemu. Željko ih je odgurnuo i govorio im da prestanu, no tek ih je tada 'isprovocirao' na nove akcije u kafiću.

Goli su ga počeli gađati čašama, a zatim su ga natjerali su i da klekne te da im se ispriča zbog svog ponašanja. Dok je Željko klečao, V.M. i F.B. gađali su ga svime što im je u tom trenutku došlo pod ruku, posebice čašama i bocama.

Željko na sreću ima lakše tjelesne ozljede, ali, istaknuo je policiji, krajnju traumu zbog vrijeđanja njegovih moralnih osjećaja. Cijeloj sceni nazočilo je i nekoliko gostiju u kafiću.

Željka je najprije počeo zadirkivati V.M. a onda mu se pridružio i F.B. Neslužneno doznajemo kako je F.B. u više navrata prijavljan policiji zbog naruđavanja javnog reda i mira.

Profesor pedagogije iz Hamburga Rolf Schulmeister je tri godine proučavao način učenja studenata u Njemačkoj, a u rezultatima koji su i na međunarodnoj razini pobudili veliku pažnju, utvrdio je: uspjeh u učenju ne ovisi o trudu koji je uložen u učenje.

A ako nije stvar u marljivosti koja vodi do uspjeha na studiju, u čemu je onda 'trik'? U inteligenciji?
 "To nije inteligencija. Nije niti nadarenost, nego je to motivacija. Ona se odražava u različitim ponašanjima prilikom učenja i kod jednih ona vodi da se brzo posvete drugim stvarima i da kod teških tekstova, statistike ili matematike kažu: 'tim ću se radije baviti sljedeći tjedan'. Takvu odgodu pomaže i struktura studija sa osam do dvanaest seminara ili predavanja na tjedan. Student onda uopće ne zna za koji predmet mora doista učiti", objasnio je Schulmeister za Deutsche Welle.

Pet tipova učenja
U studiji je Schulmeister utvrdio da postoji pet različitih tipova učenja, te da na fakultetu najbolje prolazi tip takozvanog "samostalnog odlučivanja prilikom učenja", koji pokazuje visoki stupanj sposobnosti koncentracije i u jednom satu može veoma pažljivo nešto naučiti. "Njegova suprotnost su studenti koji izvode "učenje na odgodu". Oni, čim postane malo teže, posežu za drugim izvorima pažnje, televizijom ili Facebookom. I oni osobito rado odgađaju svoje zadaće za kasnije. Tek uoči ispita se onda sjeda za knjigu", kazao je Schulmeister.

Loše organiziran studij izaziva stres
Nadalje, njegova je studija utvrdila da se studenti, iako za fakultet rade samo 23 sata tjedno, ipak žale zbog stresa, što on povezuje s načinom učenja, ali i sa strukturom studija kakav im se nudi. Zato je Schulmeister izveo eksperiment u kojem je studentima informatike ponudio nastavu pojedinih predmeta u komprimiranom obliku, u jednom bloku.
"Modulima su se bavili četiri tjedna neprestano i nisu bili razbacani kroz 14 tjedana koliko traje semestar. Studenti su se mogli usredotočiti samo na jednu temu i to je pokazalo uspjeh: studenti se nisu bavili fakultetom samo 23 sata na tjedan, nego čitavih 34 sata su uložili u svoj studij. Na studiju informatike u St. Pöltenu u Austriji smo utvrdili kako su ti studenti na ispitu dobili jednu do jednu i pol ocjene više nego "obični" studenti", kazao je profesor.

Na internetu postoji čitav niz portala i društvenih mreža. Jedna od njih je GRABCAD, društvena mreža koja okuplja CDA zaljubljenike kompjuterskog crtanja i renderiranja iz cijelog svijeta.

Sa preko 170000 članova koji svoje radove ostavljaju na mreži, a koje možete besplatno skinuti (download) sve od jednostavnog vijka do automobila, sklopa motora ili motocikla.

Na portalu možete prikazati svoj rad, dobiti povratnu informaciju, naučiti iz čitavog niza uputstava (tutorijala) koji su na portalu, razmjeniti iskustva sa drugim članovima mreže. GRABCAD ima i natjecateljski sadržaj gdje skupljate bodove na osnovu vaših radova, a zanimljivo je da su među prvima Željko Fabijanić iz Rijeke http://grabcad.com/zeljko.fabijanic i Nemanja Petkov http://grabcad.com/nemanja.petkov iz Slavonskog Broda.

Znanstveni izraz za taj fenomen je "mjesec u perigeju". Perigej je točka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najbliže Zemlji.

Američka svemirska agencija NASA najavila je da će Mjesec varirati u veličini, zbog ovalna oblika mjesečeve orbite. Mjesec slijedi eliptičnu putanju oko Zemlje koja je s jedne strane ("perigej"), oko 50.000 km bliže od druge ("apogej"). Puni mjesec u perigeju Mjesečeve orbite čini ga iznimno velikim i svijetlim.

Takav će slučaj biti 5. svibnja u 17:34 sati po srednjoeuropskom vremenu (CET) kada Mjesec dosegne perigej. Samo jednu minutu kasnije, Mjesec će se postrojiti sa Zemljom i Suncem kako bi postao veličanstveno pun. Vrijeme je gotovo savršeno, ističe NASA.

Svjetski dan slobode medija koji se obilježava 03. svibnja svake godine, ustanovila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine kako bi podsjetila javnost na nezaobilaznu ulogu medija i medijskih djelatnika u izgradnji i očuvanju demokracije. Slobodni i nezavisni mediji povezani su s nizom pozitivnih rezultata koji su osobito važni za jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju, zaštitu najugroženijih skupina građana i socijalnu osjetljivost društva u cjelini.

Uz održivi način života, uključuju poštovanje i jačanje temeljnih ljudskih prava. U cilju zaštite interesa demokratske javnosti jednako su dužni angažirati se svi; Vlada RH, regionalna i lokalna samouprava, mediji i civilno društvo. No, kako to inače u Hrvatskoj biva, javno deklariran stav vlasti prema sigurnosti, slobodi i neovisnosti domaćih medija je jedno, a stvarno stanje na terenu predstavlja nešto sasvim drugo.

Obrazloženje

ZELENA LISTA smatra da se novinarstvo u današnjoj Hrvatskoj nalazi u nezavidnom položaju, te da je u bitnoj mjeri narušeno dostojanstvo ove važne profesije.
Brojni su pokazatelji koji govore u prilog tomu:
- netransparentno vlasništvo nad tiskanim medijima i komercijalnim televizijama,
- vlasnici medija često se miješaju i izravno interveniraju u uređivačku politiku,
- i dalje postoje značajni politički pritisci u javnim, lokalnim i privatnim medijima,
- brojni neriješeni slučajevi napada na novinare,
- prijetnje novinarima i zastrašivanje otkazima, rad bez plaće, mobing,
- nesigurnost posla i autorskih prava, višegodišnji rad na određeno vrijeme,
- zapošljavanje honoraraca-amatera nauštrb novinara profesionalaca,
- trend odvraćanja pozornosti građana s bitnih tema (forsiranje spektakla i zabave) itd.

Važnost koju novinarstvo ima u zagovaranju demokracije, promicanju slobode govora i ljudskih prava nemjerljiva je. Bez garantirane i istinske slobode medija nije moguće osigurati pravodobno, potpuno i objektivno informiranje. Mediji su prva crta obrane demokracije, jer ako novinari nisu u mogućnosti obavljati svoju tradicionalnu „nadzornu“ ulogu u društvu i sami će demokratski procesi u Hrvatskoj pretrpjeti znatnu štetu.

Prema istraživanju američke neovisne udruge Freedom House za 2011. godinu, Hrvatska je zemlja s "djelomično slobodnim" medijima i nalazi se na 86. mjestu svjetske ljestvice (od ukupno 196); neposredno iza Burkine Faso. Uzgred rečeno, bolje od nas kotiraju i neki naši susjedi (Slovenija 50., Madžarska 67., Srbija 73., Crna Gora 80.), te stoga nije teško zaključiti da se još uvijek nismo izborili za istinsku slobodu hrvatskih medija. Bit će da još uvijek ima popriličan broj onih kojima je „nesloboda“ naših medija prijeko potrebna. I nasušna.

ZELENA LISTA bezuvjetno podržava novinarsku struku i ostale medijske djelatnike u njihovim opravdanim zahtjevima i borbi za slobodno i kvalitetno novinarstvo, jer to je jedini put prema demokratskom, pravednijem društvu kojemu svi na tom putu težimo.

Čestitamo Vam Svjetski dan slobode medija 2012.!

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK
Goran Augustinović

Ljudi su se tukli, provlačili ispod stolova pa čak i padali u nesvijest.

"To je grozno. Nisam mogao vjerovati da je tolika glad, to je doslovce glad. Gledam žene fete kruha trpaju u torbe", rekao nam je jedan od građana, a i ostali su bili iznenađeni cijelim kaosom zbog kojeg je prekinuta podjela oko 3.000 porcija graha

Ovaj praznik uvijek je bio simbol borbe za radnička prava i izraz radničke solidarnosti. Danas, nažalost, veliki broj građana ne može ostvariti jedno od osnovnih prava, pravo na rad. Zbog toga nas Prvi maj snažno podsjeća na potrebu da svakodnevno ulažemo maksimalne napore kako bismo mijenjali takvo stanje. U to ime, uz iskrene čestitke, svima želim da u miru i dobrom raspoloženju provedu predstojeći praznik rada.

Turistkinja iz Francuske Ingrid Kirkesseli ovih se dana gostujući u Hrvatskoj našla u nezavidnom položaju. Naime, ostala je bez lisnice u kojoj se nalazilo 2.300 kuna.

Njeni domaćini iz hotela Valamar Dubrovnik President odmah su pozvali restoran Lokrum u kojem je također boravila, a odande su joj nakon kraćeg vremena javili kako imaju njenu lisnicu. Pronašao ju je Antonio Stipandić iz Našica koji u restoranu kao konobar sezonac radi već nekoliko godina.

Antonio i prije gostima vraćao izgubljeno

"Ingrid Kirkesseli je prvo dolazila još s roditeljima, a sada sa svojom obitelji, i obično ostaje tjedan ili dva. Jednom je čak, Dubrovnik u istoj godini posjetila tri puta. Bila je neobično zahvalna na cijeloj organizaciji u kojoj su sudjelovali djelatnici hotela i naše ustanove", kazala je za Slobodnu Dalmaciju pomoćnica direktora za razvoj i promidžbu Javne ustanove Rezervat Lokrum Kristina Ćurčija. Hvali i poštenog nalaznika Antonija, kojemu kaže to nije prva stvar koju je pronašao i vratio gostima.

Crnogorka izgubila lisnicu s 3.000 eura

Dobra je to reklama za Dubrovnik u kojem to nije jedini slučaj gubljenja lisnica i poštenih nalaznika. Nedavno je lisnicu s 3.000 eura izgubila i gošća T.R. iz Crne Gore. No, našle su je poštene djelatnice trgovine obućom koje su je potom dostavile u policiju. Policija je potom pozvala vlasnicu kako bi joj predala lisnicu čiji je nestanak prijavila.

EkoHrvatska.hr, najopsežniji katalog hrvatskih malih, autohtonih proizvođača hrane, pića i napitaka, ostalih eko i tradicijskih proizvoda te eko turizma započeo je s radom početkom travnja ove godine. Katalog se kontinuirano dopunjuje novim unosima a trenutno sadrži više od 2500 subjekata kategoriziranih u pedesetak kategorija.

Temeljni cilj projekta "EkoHrvatska" jest promicanje malih, autohtonih proizvođača hrane (džemovi, ulje, voće, povrće, med i pčelarstvo, meso i suhomesnati proizvodi, mlijeko, mlinarstvo, smokve, sir, pršut, slatko, gljive i šumske plodine…), pića i napitaka (likeri, rakije, vino, pjenušci…), ostalih eko i tradicijskih proizvoda (bačvarstvo i koritarstvo, češljarstvo, drvo, šiba i pletarstvo, keramika, glina i lončarstvo, igračke, odjeća i obuća, suveniri i rukotvorine, nakit, kovanje i metal, kožarstvo i postolarstvo, licitari, staklo i kristal, tekstil, svila i vuna, obrada bilja i ljekovito bilje, puškarstvo, cvijeće…) te eko turizma (smještajni kapaciteti, izletnički centri, aktivnosti…) kroz izradu on-line kataloga proizvođača i njihovih proizvoda te pružatelja usluga i njihovih usluga odnosno isticanje važnosti marketinga i marketinškog djelovanja kao bitnog čimbenika ka uspješnom plasmanu proizvoda.

Projekt "EkoHrvatska" će svojim rezultatima doprinijeti poboljšanjima i boljem pozicioniranju Hrvatskih proizvođača te će ih on-line približiti lokalnom i globalnom tržištu te tržištu Europske Unije odnosno otvoriti im put do novih kupaca te svim stranama povećati mogućnosti pristupa informacijama o autohtonim, ekološkim i tradicijskih proizvodima i uslugama, sa konačnim ciljem povećanja prodaje istih proizvoda i usluga te znatno pripomoći realizaciji plana potpore i ulaganja u seoski turizam, tradicionalne obrte, male proizvodne pogone koji je predvidjela novoizabrana Vlada RH u svome programu rada za mandatno razdoblje.

Poznato je da bogatstvu nekog naroda u velikoj mjeri pridonose tradicijska kultura i tradicijski prehrambeni proizvodi. Kao što na razmjerno malom hrvatskom teritoriju susrećemo bogatu i raznoliku proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tako je još veće bogatstvo moguće pronaći u Hrvatskoj kad je riječ o autohtonim domaćim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima i tradicionalnim jelima spravljenim na jedinstven način. No, to nije ni čudno kad se malo zaviri u bogatu hrvatsku povijest čiji je važan dio. Na sjecištu važnih putova u ovom lijepom kutku Europe, s kuhinjom lokalnog hrvatskog stanovništva sljubljivali su se utjecaji mediteranske, srednjoeuropske i kuhinje susjednih naroda na Balkanskom poluotoku, što je sve utkano u hrvatsku baštinu i što danas predstavlja neprocjenjivo bogatstvo.

Pristupom Hrvatske Europskoj uniji sigurno je da će Hrvatska uključenjem svojih autohtonih i tradicijskih proizvoda još malo doprinijeti bogatoj europskoj riznici na zadovoljstvo i užitak potrošača, bilo da je riječ o domaćem stanovništvu kojima su ti proizvodi jako dobro poznati, bilo da je riječ o stranim potrošačima ili turistima koji nas posjećuju i koji će u njima prepoznati izvrsnost. Bez obzira na katkada skroman obujam proizvodnje, svaki takav proizvod je neprocjenjivo važan za doprinos nacionalnog svake zemlje, a njihovom proizvodnjom se najbolje čuvaju radna mjesta u ruralnom prostoru. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i općom globalizacijom, više nego ikada potrebno je poraditi na isticanju i promociji autohtonih, tradicijskih i eko proizvoda i usluga hrvatskih proizvođača s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, tradicije, kulture i vrijednosti koju posjedujemo.

S obzirom da u Hrvatskoj postoji nekoliko tisuća subjekata koji se kroz razne pravne oblike bave proizvodnjom spomenutih proizvoda odnosno pružanjem 'eko' usluga, uočivši ovaj problem, tvrtka Buduće tehnologije d.o.o. odlučila je pokrenuti projekt ''EkoHrvatska'', budući da u ovom trenu, na .hr Internet prostoru ne postoji referentno mjesto koje popisuje i opisuje proizvode i usluge autohtonih proizvođača te time nema niti mogućnosti njihove promocije kroz isti.

Osnovni upis subjekata je u potpunosti besplatan te pozivamo sve zainteresirane da se bez ikakvih obaveza upišu u katalog na stranici http://www.ekohrvatska.hr/upis.
Uz katalog na ovoj adresi (ekohrvatska.hr) usporedno djeluje i Facebook stranica: http://www.facebook.com/EkoHrvatska na kojoj ćemo kontinuirano promovirati vrijednosti domaćih proizvoda i usluga.

Opet nećemo davati nikakav komentar, pustit ćemo da pjesma govori sama za sebe.

Band je u svojoj pjesmi sve rekao, pa nema smisla trošiti dodatne riječi. Samo poslušajte što Vam imaju za reći. 100% su u pravu.

Koliko puta ste imali potrebu u toku godine poslati paket kao lomljiv predmet? Možda jednom ili dva puta godišnje, pa umjesto da osoba koja prima paket bude zahvalna i sretna, biva ogorčena jer je dobila polomljen poklon. Danas je slanje paketa postalo muka jer od svih dostavnih firmi vi izaberete najveću firmu Hrvatsku poštu za dostavu misleći kako ima „reputaciju“ najbolje zbog godina starosti na tržištu. Međutim grdno ste se prevarili, pošaljete paket kao lomljiv predmet, masno vam naplate i od 3 puta, 2 puta će doći polomljeno. I gdje je tu računica ? Dakle uzeli su vam novac, vi morate ponovno trošiti vrijeme i opet novac da bi ponovno slali, oni trljaju ruke i nitko ništa ne poduzima. Dokle ćemo mi u državi imati neradnike ?? Ljude koji dobivaju poslove „ispod pulta“ a ne znaju o njima ništa, a za nerad dobivaju plaću ?? Koju dostavljačku službu angažirati da budete sigurni da će vam stići u roku i bez ogrebotine? Ima li uopće takvih ?

Chaos Addict je thrash metal sastav osnovan 2010. godine u Slavonskom Brodu. Sve je počelo tako što je Vladimir Jevicki krenuo okupljati članove benda.

U početku, dok su u bendu bili samo Vladimir, Ivan Matković i Endi Colić bavili su se idejom da rade svoje autorske pjesme, no dolaskom bubnjara Siniše Vasilića u bend, dolaze do zaključka kako bi bilo dobro da sviraju cover stvari dok se malo ne uvježbaju.
Od nekoliko predloženih bendova odluka je pala na Megadeth. Dolaskom pjevača Marijana Vuke, 10. lipnja 2010. godine, postava je kompletna.
Dosad su nastupali u Sarajevu, Osijeku, Tuzli, Zagrebu, Slavonskom Brodu i okolici, u Požegi i Puli te ce nastupiti na 8. Mega bikers susretima u Slavonskom Brodu.
Objektivni komentar na metal scenu u Slavonskom Brodu i okolici je najbolje dobiti iz prve ruke, pa evo što dečki iz ovog metal sastava kažu:

“Dolazeći iz grada kao što je Slavonski Brod, jako je teško održati entuzijazam za bilo kakvu vrstu "teže" glazbe. Naime, u takvom gradu ćemo najlakše naći štovatelje turbo folk scene. No, nikada ne treba gubiti nadu da će svanuti bolje sutra i da će doći nove generacije koje će zatvoriti to poglavlje. Ne smatramo da je turbo folk išta loš, ali čisto gledajući današnje društvo i trendove u svemu, pa tako i u glazbi, jasno nam je zašto je upravo to mainstream glazba. Uglavnom, to bi u kratkim crtama bio sažetak situacije u našem gradu. Tome još dodamo i nedostatak mjesta za nastupe i dođemo do rezultata da smo svirali svuda, samo ne doma. Ali, mi vjerujemo da će se to skoro promjeniti i da ćemo našoj domaćoj publici malo češće moći priuštiti dobru zabavu na našim koncertima.“

Ako već dosad niste imali prilike čuti Chaos Addict, sastav svira u petak na motorijadi te se svakako isplati čuti. Vidimo se na 8. Mega bikers susretima!

Mimohod pripadnika specijalne policije iz Domovinskog rata kao i invalida i dragovoljaca točno od 17 sati krenuo je od Cibonina tornja prema zagrebačkoj katedrali kako bi u molitvi bili podrška generalima Gotovini, Markaču i Čermaku koji sutra očekuju izricanje presude za navodne ratne zločine pred međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. Više od tisuću pripadnika raznih vojnih postrojbi 40 minuta kasnije pred ulazom u katedralu je dočekao ministar branitelja Tomislav Ivić. Skupu potpore "Hrabra srca, uzdignute glave, molitvom za hrvatske branitelje i generale" priključio se i Željko Sačić bivši pomoćnik zapovjednika specijalne policije za vrijeme Domovinskog rata. U katedrali su se misnom slavlju koje je predvodio Josip Kuhtić pridružili i Ivan Jarnjak, potpredsjednik Sabora i bivši ministar policije, Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, Branko Borković, umirovljeni brigadir HV-a i ratni zapovjednik u Vukovaru kao i Josip Sačić, ratni zamjenik generala Mladena Markača i inicijator subotnjeg prosvjeda protiv Vlade koji će, nada se, okupiti sve građane koji su nezadovoljni trenutačnim političkim stanjem u Hrvatskoj, bez obzira na ishod suđenja herojima.

Hrvatska Mensa, udruga visoko inteligentnih osoba, za sve zainteresirane organizira testiranja inteligencije u Osijeku u subotu, 16. travnja 2011. godine na Elektrotehničkom fakultetu, Kneza Trpimira 2b, dvorana 2-14.

Prijave će se primati od 9:30 do 12:00 sati na mjestu testiranja, a testiranja će se odvijati u grupama, svakih sat vremena. Za testiranje se moguće prijaviti i on-line na web-stranicama Hrvatske Mense na www.mensa.hr. Testiranje se obavlja pod nadzorom ovlaštenog psihologa, neverbalnog je tipa i za pristup nije potrebno nikakovo predznanje niti je važna obrazovna, kulturna, socijalna ili spolna pripadnost. Sve upute za rješavanje testa daje psiholog prije početka testiranja.

Rezultat testiranja je tajan i stiže poštom na kućnu adresu, a ima međunarodno priznatu vrijednost. Na testiranje mogu doći svi stariji od 14 godina, osim onih koji su u prošloj ili ovoj godini pristupili testiranju te onih koji su već ostvarili uvjet za učlanjenje u Mensu.

Cijena testiranja na mjestu održavanja testiranja je 150 kuna po osobi, a za osobe koje su se registrirale on-line i platile unaprijed cijena je 135 kuna, odnosno 100 kuna za đake i studente.

Dogodilo se to u ponedjeljak kada je premijerka Klaićevoj bolnici darovala milijun kuna zaklade Ministarstva branitelja i međugeneracijske solidarnosti Hrvatska za djecu. Da im je mahnula preko stakla, piše Novi list, bilo bi sve u redu, ali premijerka se morala uslikati u društvu djece koju je od svojih bakterija zaštitila tek maskom preko lica i zaštitnom obućom.

Odjeli s ovako teško bolesnom djecom jedva puštaju oba roditelja zajedno u sobu u posjetu vlastitom djetetu, no fotografiranje i uručenje igračaka mališanima u Klaićevoj se svejedno odigralo. Donedavno, posjeti roditelja djeci u Klaićevoj bili su vrlo strogi i ograničeni, jer je jedan od roditelja uz dijete boraviti mogao samo od 14 do 15 sati. Danas uz dijete boraviti može od 10 do 18 sati, ali opet samo jedan roditelj, dakle uz krevete može biti tek onoliko roditelja koliko je malih pacijenata, i nitko drugi. Kad su političari u pitanju, pravila se krše.
 

Bolnica prekršila zakon

Otvaranjem vrata dječje onkologije kamerama, uprava Dječje bolnice u Klaićevoj prekršila je i Zakon o pravima pacijenata, odnosno članak 28. koji svakom pacijentu jamči pravo na privatnost, navodi list. Tim je zakonom za zdravstvenu ustanovu koja pacijentu uskrati pravo na privatnost predviđena kazna u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna, a odgovornoj osobi u zdravstvenoj ustanovi, u ovom slučaju ravnatelju bolnice, novčana kazna od 5.000 do 10.000 kuna.

Ravnatelj: Ja sam poludio zbog toga!

Ulazak fotoreportera i novinara mi nismo dozvolili, nego su došli mediji koji prate premijerku, a koje je Vladin protokol uveo među pacijente. Ja sam poludio zbog toga jer su i mene iznenadili kad su ušli unutra preko Vladinog glasnogovornika. Kad mi organiziramo medijske posjete bolnici, za to prvo tražimo odobrenje roditelja. Nije trebalo ovako ispasti", odgovara dr. Goran Roić, ravnatelj dječje klinike u Klaićevoj, koji je također prisustvovao tiskovnoj konferenciji u hodniku bolnice nakon premijerkinog poziranja s igračkama i djecom.

Da bi stvar bila gora, zbog gužve koja je nastala prilikom konferencije, bolnička kolica s djecom nisu mogla normalno prolaziti.

"Ulazak tolikog broja ljudi možda je u ovom slučaju dozvoljen među djecu s boljom krvnom slikom, no čak ni za tim nije bilo ama baš nikakve potrebe!", kazao je listu jedan onkolog, zgrožen događajem.

S druge strane, glasnogovornik Vlade ne vidi u događaju ništa sporno.

"Ako je ušlo pet, šest nas iz Vlade, ne vidim razlog zbog kojeg ne bi moglo ući još toliko fotoreportera. Osoblje nas u tome nije sprečavalo, dali su nam maske i zaštitu za obuću, a svi skupa smo se unutra zadržali tek koju minutu", kaže Mladen Pavić.

Dr. House bez komentara

Ministar zdravstva Darko Milinović nije odgovorio na upit lista o ovom slučaju. Na naš telefonski poziv se javio, ali nije bio u mogućnosti komentirati:

"Na užem kabinetu sam. Ne mogu komentirati kad sam na užem kabinetu!"

Događaj je osudila i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Njoj je sporno i što se nije vodilo računa o zaštiti identiteta bolesne djece, no Pavić na to odgovara da je on fotoreporterima kazao da im zamagle lica na slikama.

Ne zaboravimo da je Kosor identičnu stvar napravila i 29. prosinca 2009. i 30. prosinca 2008. godine, što je ponosno istaknula na konferenciji za medije u ponedjeljak.

Lupa promotion za 2011. godinu ponosno najavljuje spektaklularni koncert jednog od najutjecajnijih i najpopularnijih glazbenika, Sir Eltona Johna. Ovaj svjetski poznati 'vitez' će u zagrebačkoj Areni 3. srpnja 2011. održati koncert za pamćenje u pratnji svog vrhunskog benda, a na kojem će publiku podsjetiti na svoju iznimno dugu karijeru pretrpanu hitovima u kojima uživa nekoliko generacija. Dugogodišnja karijera i nevjerojatno fluidna suradnja sa Berniem Taupinom, Eltonu Johnu donijela je mjesto u Rock and Roll Hall of Fame, 29 studijskih albuma, 4 live albuma, 5 albuma s filmskom glazbom i 8 albuma s najvećim hitovima. U 40 godina stvaranja glazbe na tržište je plasirao neke od najvećih dijela pop glazbe poput Candle in The Wind, Rocker Man, Can You Feel Te Love Tonight, Goodbye Yellow Brick Road, Bennie and the Jets, I'm Still Standing, Your Song, Don't let the Sun Go Down On Me, Sorry Seems to be the Hardest Word i druge. Na koncertu će i predstaviti svoje nove pjesme s albuma 'Union' a koje su nastale u suradnji s leonom Russelom, dok se na jednoj skladbi pojavljuje i Neil Young.

Sir Elton Hercules John, rođen kao Reginald Kenneth Dwight, britanski je vokalist, pijanist, pjevač, glumac, tekstopisac, skladatelj i glazbeni producent. U svojoj karijeri John je prodao više od 400 000 000 albuma. Nagrađen je sa pet Grammy nagrada, kao i s jednim Oscarom za Filmsku glazbu. Časopis "RollingStone" stavio ga je na 49. mjesto liste 100 najvećih glazbenika svih vremena. Elton John je jedan od najutjecajnijih komercijalnih izvođača u svijetu rock&roll –a. Njegov rad i uspjeh imali su velikog utjecaja na popularnu glazbu, te su uvelike doprinijeli razvoju popularnosti klavijatura u rock&rollu. Elton John je jedan od najeksponiranijih javnih osoba, danas možda više zbog svog ekscentričnog privatnog života, homoseksualne bračne zajednice, ali i zbog kontinuiranog i upornog humanitarnog angažmana, posebice u borbi protiv AIDS-a. Kombinirajući glazbeni s talentom showmana, odijela sa šljokicama, neobične cipele i čudnovate okvire naočala kao zaštitni znak, 70-tih je bio većini jedan omiljenih izvođača, a s godinama je priznanjem o svojoj biseksualnosti postao čest gost trač rubrika i žutih stranica. Elton John bio veliki prijatelj pokojne princeze Diane, prijatelj Michaela Jacksona, kum mnogobrojnim potomcima slavnih: Sean Ono Lennon i Brooklyn Beckham samo su neki od njegove kumčadi. Mnogi veliki glazbenici se mogu pohvaliti da su surađivali s ovim ekscentričnim umjetinikom: Tom Jones, Bon Dylan, John Bon Jovi, Mary J. Blige, Pet Shop Boysi, a suradnja s pokojnim velikanima poput John Lennona i Arethe Frankilin bili su Eltonovi osobni vrhunci karijere.

Sir Elton John- samo ime izaziva poštovanje a presjek njegove dugogodišnje karijere sa preko 400 milijuna prodanih albuma, desetke hitova koji se nisu skidali sa svjetskih glazbenih ljestvica u svakom ljubitelju glazbe mora izazvati osjećaj obveze odlaska na zagrebački koncert. Dođite na ovaj 'must see' koncert i uživajte.

Ulaznice za ovaj 'must see' spektakl podjeljene su u slijedeće kategorije:

PARTER VIP: 500 kn PARTER SREDINA : 400 kn

PARTER : 330 kn TRIBINE DOLJE : 360 kn

TRIBINE GORE: 330 kn

LOŽE: 700 kn

Kako je koncert sjedećeg tipa, broj ulaznica je ograničen te je u prodaju pušteno samo 10.000 ulaznica. Prodaja počinje 20. Prosinca 2010. na svim prodajnim mjetima sistema Eventim .

Piše:Antonija

IAESTE Croatia ime je koje se lako pamti. No što se točno skriva iza ovog naziva? IAESTE je naime Hrvatska udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti, neprofitna i nepolitička udruga kojoj je cilj hrvatskim studentima omogućiti plaćenu stručnu praksu u inozemstvu, ali isto tako primiti inozemne studente na stručnu praksu u Hrvatsku.

Rad Udruge podijeljen je na 4 lokalna odbora – Zagreb, Osijek, Rijeka i  Split, a članovi Udruge su isključivo studenti volonteri.

Svake godine IAESTE članovi prikupljaju stručne prakse od hrvatskih poslodavaca te ih na Generalnoj konferenciji razmjenjuju s nekima od 85 država IAESTE članica, po načelu reciprociteta –  koliko praksi skupi lokalni odbor, toliko studenata s tog sveučilišta ide u inozemstvo na praksu.

Slijedeća Generalna konferencija održava se 2011.godine u Bangkoku, Tajland i ponosni smo na činjenicu da u hrvatskoj delegaciji za razmjenu imamo 2 predstavnika iz lokalnog odbora Osijek.

A zašto uopće otići na stručnu praksu?

Studenti na ovaj način imaju mogućnost primjeniti svoje teoretsko znanje u praksi, upoznati drugačije metode rada i tehnologije, usavršiti svoj engleski jezik, razviti komunikacijske i profesionalne vještine te stvoriti poslovne kontakte koji će im dobro doći u budućem zvanju. Također, studenti na praksi sklapaju brojna prijateljstva, upoznaju kulturu i običaje države u koju su otišli i imaju priliku predstaviti našu državu u svijetu. Odlazak na stručnu praksu je jedno neprocjenjivo iskustvo što potvrđuju generacije zadovoljnih studenata iz cijelog svijeta.

Svake godine lokalni odbor Osijek otvara Natječaj za dodjelu stručne prakse na koji se mogu prijaviti svi redovni studenti prirodnih i tehničkih znanosti Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, a koji su najmanje na 3. godini studijskog programa. Natječaj je otvoren do 19.11.2010., stoga studenti – požurite i ne propustite svoju priliku!

Na natječaj se možete prijaviti putem web stranice www.iaeste.hr/natječaj, a za sva dodatna pitanja možete nam se obratiti na e-mail adresu osijek@iaeste.hr.

"NUŽNO je hitno pronaći način na koji će se ispoštovati volja 717 tisuća ljudi koji su tražili raspisivanje referenduma o problemu za koji su potpisali peticiju. Predlažemo unutar političkog sustava rješavanje ovog problema kako bi se povratilo dostojanstvo građanima i vjerodostojnost institucijama", stoji u otvorenom pismu premijerki Jadranki Kosor kojeg potpisuje Koordinacija hrvatskih sindikalnih središnjica u kojem se traži sastanak s premijerkom na temu referenduma.

"Na tom sastanku valjalo bi razmotriti hitnu izmjenu postojećih nesređenih propisa o pravu na referendum. Sindikati vjeruju da nevjerodostojnost institucija političkog i pravnog sustava predstavlja opasnost za stabilnost društva i demokratski poredak u RH", navodi se u pismu potpisani Vilim Ribić (MHS), Krešimir Sever (NHS), Ozren Matijašević (HUS), Mladen Novosel (SSSH) i Damir Jakuš (URSH).

Traženjem sastanka s premijerkom Kosor sindikati žele poslati poruku kako prvenstveno žele problem riješiti unutar institucija političkog sustava te da time jasno pokazuju da nemaj rušilačkih namjera koje su im pripisane od dijela nositelja političke vlasti u RH.

"Međutim, ako se problem ne riješi na razini institucija, sindikati će zajedno s građanima krenuti u bitku za pravo na neposrednu demokraciju" ,stoji na kraju pisma.

Scenarij je slijedeći. U određenom trenutku na zaslonu mobilnog telefona pojavi se obavijest o propuštenom pozivu. To se može dogoditi ako mobilno telefon stalno zvoni, ali jednako tako i ne mora. Kada korisnik uoči broj propuštenog poziva sličan ovome +39..., +390..., +391..., + 392..., +393..., +394 najsigurniji potez koji može učiniti je izbrisati taj poziv iz memorije telefona. U suprotnom ako korisnik uputi poziv na broj koji se prikazao kao propušteni poziv jedino što može postići je postati žrtva kriminala putem mobilnog telefona. Naime nakon što korisnik nazove taj broj nije u mogučnosti prekinuti poziv i na taj način dobiva ogoman trošak na računu.

Brojne prijave MUP u potvrđuju da se broj ljudi koji odgovara na ovakve pozive povećava iz dana u dan i da korisnici mobilnih telefona sami sebe guraju u financijske probleme i postaju žrtve kriminalaca.  

U nadi da ćemo spriječiti da se ovo dalje događa, molim vas da sa sadržajem ove poruke upoznate što više ljudi.
Dakle - NE ODGOVARAJTE NA POZIV brojevima sa +39..., +390..., +391..., + 392..., +393..., +394..., nego samo izbrišite poziv!!!!!!

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor prilikom današnjeg posjeta Mirogoju na špekulacije medija o najavljenom rastu cijena plina za kučanstva izjavljuje:" Pregovori se nastavljaju slijedeči tjedan i vjerujem da ćemo biti uspiješni." Prilično nedoređen odgovor na pitanje koje si postavljaju građani diljem Hrvatske u posljednih nekoliko dana. Koji bi im mogao doneti dodatni udar na i onako već poprilično mali kućni buđet. Najavljeno poskupljenje bi iznosilo između 30 i 100 %. Vidjet ćemo hoće li do toga doći.

Iako se približava 1. prosinca, još nema dogovora između Vlade i MOL-a o otkupu plinskog biznisa koji je država trebala preuzeti od Ine do tog datuma, ali direktor te kompanije Zoltan Aldott poručuje kako je Ina spremna nastaviti upravljati poslovanjem plinom samo ako se ono postavi na tržišne osnove.

Tržišne osnove

Tržišne osnove znače pak znatno skuplji plin za kućanstva, i to od 30 do čak 100 posto! Cijena plina za kućanstva po kojoj Ina taj energent prodaje distributerima, naime, sada iznosi 1,7 kuna po kubiku (distributeri na nju dodaju svoje marže itd., op.a), uvozna cijena plina je pak između 2,2 i 2,4 kune kubik, a u regiji se ona kreće od 3 do 3,5 kuna po kubiku. Te je svote, odgovarajući na novinarsko pitanje, iznio Aldott te rekao kako bi cijena plina za kućanstva trebala makar biti ona po kojoj se taj energent uvozi.

Ogradio se kako Ina ipak nije ta koja odlučuje o cijeni, nego – Vlada. Ako bi Vlada Ini dopustila da plin distributerima prodaje po 2,2 kune, to bi bilo poskupljenje od 29,4 posto, odnosno 41,2 posto kada bi ta cijena bila 2,4 kune. Kada bi se cijena izjednačila s onom u regiji, to bi bilo 100-postotno poskupljenje, ali gotovo je nemoguće da bi itko odjednom dopustio toliko veće cijene plina.

Poskupljenje bi pak bilo udar na standard 680.000 potrošača plina u Hrvatskoj, čak 650.000 otpada na kućanstva, koji od 1. siječnja ove godine već plaćaju 20 posto skuplji plin. Aldott, kao ni nedavno ministar Đuro Popijač, nije otkrivao u kojem smjeru idu pregovori između Vlade i MOL-a i što će biti s plinskim biznisom, ali je jasno rekao da Vlada ne poštuje dogovor o preuzimanju poslovanja plinom.

Socijalni mir

No, iz Vlade su već neslužbeno stizale najave kako država nije sklona otkupiti plinski biznis jer bi na njemu imala gubitke, a ni Ina više ne želi gubitke jer plin uvozi po većoj cijeni nego što ga prodaje. Vlada jeftinijim plinom čuva socijalni mir. Ministar Ivan Šuker i predsjednik NO-a Ine također nije želio ništa otkrivati, kaže da ne može govoriti o detaljima dok vodi pregovore s MOL-om.

Na današnjoj konferenciji za novinare koju su održali predsjednik Ivo Josipović, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednik HBK monsinjor Marin Srakić potvrđen je dolazak Pape Benedicta XVI. u Hrvatsku početkom slijedeće godine.

Papa je pismom potvrdio svoj dolazak povodom 50.godišnjice smrti Alojzija Stepinca. I ranije se špekiluralo o cijeni Papinog posjeta Hrvatskoj, a predpostavke su da bi to naše porezne obveznike moglo koštati između četiri i šest miliuna eura. To je cijena koja se ne odnosi na gradnju dodatnih objekata povodom ovog posjeta. Prava sitnica, zar ne?

Iako sama činjenica da građani ljepe naše i onako večinom nemaju odakle plačati sve troškove života, a mnogi od njih niti ne primaju plaće iako su u radnom odnosu očekuje se da će ova vijest donjeti oduševljenje među pravim vjernicima. Nadamo se da će Papa svojim molitvama pomoći našim građanima.

Papa će prema riječima Josipa Bozanića doći u Hrvatsku za vikend povodom nacionalnog Dana obitelji.

Uzmimo u obzir i činjenicu da sve prognoze ekonomskih stručnjaka govore kako će sljedeća godina za hrvatske građane biti jednako teška, ako ne i teža. Broj nezaposlenih sve više raste, a za isplatu mirovina morali smo se zadužiti. O teškoj situaciji u kojoj se našla zemlja upozorio je nedavno i Emil Tedeschi. Prema njegovim riječima, "sljedeće godine moramo biti zadovoljni ako održimo rezultate na nivou iz ove godine", stavljajući nam na znanje da Hrvatska nije dotaknula dno krize te da nas čeka i gore vrijeme.

Stručnjaci, ali i sindikati, oporba, pa čak i vjerske zajednice, još su u ožujku ove godine, kada su stigle prve najave o mogućem Papinom posjetu, upozorili kako jednostavno nije vrijeme za tako velike manifestacije. Isticali su da je Papin posjet skup, ma koliko on skroman bio, te da se oni protive takvom trošku.

Lupa promotion u suradnji sa AEG-om, ponosno najavljuje gostovanje jednog od najvećih rock bendova: Bon Jovi, 8. lipnja na stadionu Maksimir. 

Bend, koji je skoro tri desetljeća na sceni, ponosno nosi titulu ambasadora američkog rock and rolla. Do sada je njihove live nastupe vidjelo više od 34 milijuna ljudi na svijetu, a u sklopu svoje svjetske turneje" The Circle Tour" po prvi puta će nastupiti u Zagrebu. Obzirom da bend nikada nije nastupao u regiji, koncert Bon Jovija sigurno će biti jedan od najvećih koncerata koji su održani  na ovim prostorima.

Europsku turneju u kojoj će posjetiti 24 europska grada,  Bon Jovi započinje upravo u Zagrebu.  Zbog iznimno velike produkcije koja uključuje 2.750 metara aluminija za izgradnju pozornice, te 400 m2  velikog video zida iza pozornice, koncert će se održati na maksimirskom stadionu. Bend će boraviti u Zagrebu pet dana od kojih će tri održavati probe za koncert kako bi osigurali obožavateljima fantastičan vizualni i zvučni spektakl.

Grupa Bon Jovi objavila je do danas deset studijskih albuma, jedan live album a najpoznatiji i najprodavaniji  album 'Slippery When Wet'  prodan je u preko 26 milijuna primjeraka. Bend je imao sedam albuma koji su zauzeli broj jedan na europskim top listama, šest albuma broj jedan na svjetskim chartovima, dva broja jedan na listi albuma u Americi te pet brojeva jedan u Velikoj Britaniji. Bon Jovi su tijekom karijere imali mnogo mega hitova na top ljestvicama, a među njima se izdvajaju : 'You Give Love a Bad Name', 'Livin' on a Prayer', 'Wanted Dead or Alive', 'Bad Medicine', 'I'll Be There for You', 'Keep the Faith', 'Bed of Roses', 'Always', 'It's My Life', 'Have a Nice Day', 'Everyday' i 'Who Says You Can't Go Home'.

Malo je bendova koji su na takav način obilježili rock eru. Njihova kombinacija glasnih metalskih rock riffova i tekstova prihvatljivih senzibilitetu svakodnevnog čovjeka, uspjela je stvoriti jednu novu i razumljivu melodičnu te profesionalnu varijaciju rocka koja je odlično prihvaćena i  od zahtjevnih glazboljupca i  od kućanica. 

 Bon Jovi su dobitnici mnogih prestižnih nagrada, prodali su preko 34 milijuna albuma u Americi te 120 milijuna albuma širom svijeta. Svirali su uživo koncerte u svim većim gradovima Azije, Europe, Australije, Kanade,  Afrike, te Južne Amerike, uz dodatak velikog broja gradova u SAD-u.

Članovi benda Jon Bon Jovi i Richie Sambora primljeni su u Songwriter Hall Of Fame, a ovih dana grupa Bon Jovi dobit će posebno priznanje MTV-a  pod imenom 'Global Icon' na svečanoj dodjeli europskih MTV nagrada 7. studenog u Madridu.

'Nema sumnje da je grupa Bon Jovi dosegla status ikone u čitavom svijetu, kao jedni od najpoznatijih, najomiljenijih i najutjecajnijih rock bendova', priopćili su iz MTV-a svijetu.

Kao uvertira u veliki koncertni spektakl koji nas očekuje na Maksimirskom stadionu, u Movieplex kinima u Zagrebu 10. i 11. studenog održat će se kino projekcije koncerta Bon Jovija održanog na Meadows stadionu u New Yorku, tijekom turneje "The Circle Tour" 2010. Kino projekcije prikazuju njihove najveće hitove i nove stvari s aktualnog albuma "The Cirlce". Osim najave koncerta, fanove će zasigurno obradovati i vijest da 29. listopada izlazi album na koji se predugo čekalo  "Bon Jovi - Greatest Hits Collection" u izdanju Universal Musica.

PRODAJA ULAZNICA:

Ulaznice za najveći rock koncert 2011.g.  u prodaju kreću 05.11.2010.g. u 9.00 h  na svim ovlaštenim mjestima Eventima.

U prodaji je 30 000 ulaznica, a podijeljene su u nekoliko kategorija:

VIP LOŽA (PL1): 800 kn

DIAMOND RING (PL2): 2000 kn

GOLDEN CIRCLE (Fan pit, PL3) : 440 kn

PARTER (PL4): 330 kn

SJEDENJE I. KATEGORIJE (donja tribina istok i zapad, PL5) : 440 kn

SJEDENJE II. KATEGORIJE ( donja tribina sjever, PL6) : 300 kn

POSEBAN PAKET:

Za ovaj vrhunski spektakl BON JOVI su pripremili i poseban VIP DIJAMANTNI PAKET za najveće fanove koji omogućuje pristup ekskluzivnim sadržajima prije i nakon koncerta. Paket sadrži:

• Vip dijamantnu ulaznicu

• Akreditaciju za uspomenu

• Posebno dizajniranu torbu

• Službeniprogram turneje sa autogramima (limitirano izdanje)

• Službeni preparty koji započinje 2 sata prije koncerta, a uključuje catering

• Raniji  ulazak na stadion

• Vip Bar

• Vip štand

Cijena ovog posebnog paketa iznosi 2000 kuna, a rezervirana je samo za 750 sretnika!

FAN KLUB PRETPRODAJA:

Fan KLUB pretprodaja ulaznica, koja omogućuje fanovima da što prije dođu do najboljih mjesta počinje 28. studenog u 16 h i traje sve do 30. studenog do 23.59 h, isključivo registracijom na  www.BonJovi.com , dok redovna prodaja počinje 05. Studenog u 8h preko sistema Eventim. Preko FAN kluba mogu se kupiti ulaznice za PL 1,2 i 3.

Grupa Bon Jovi je dosegla status globalnih ikona u cijelom svijetu, a nadolazeća turneja ponuditi će europskim obožavateljima jedinstvenu priliku da budu dio jednog od najvećih spektakala u 2011. godini. Obzirom da je Zagreb jedini grad u regiji u kojemu će se koncert održati očekujemo spektakl o kojemu će se pričati  desetljećima. 

U noći 24. Listopada u kafiću u Starom Petrovom selu muškarac napao policajca u civilu udarajući ga metalnom palicom po glavi.

Nakon što je policajac 40-godišnjaka upozorio na problematično ponašanje njegovog sina muškarac je izgubio kontrolu nad sobom i udario policajca metalnom palicom po glavi. Na što je reagirao jedan od posjetitelja kafića 34-godišnji muškarac koji je priskočio u pomoć napadnutom policajcu. Sva trojica su uskoro završila na podu.

Napadnuti policajac je zadržan u bolnici u Novoj Gradiški. Napadaču slijedi kaznena prijava na napad na službenu osobu za što bi po zakonu mogao dobiti od 6 mjeseci do pet godina zatvora.

Zna naša premijerka što se nosi i što je dobro. Očito voli torbice za koju treba izdvojiti i do tri prosječne plaće radnika. Cijena crne Fendi Peekaboo torbe kreće se i do 15 000 kn. Naručiti se može samo bazni model, jer je riječ o torbi za koju, gotovo kao za poznatu Hermesovu Birkin bag, postoji lista čekanja, a svaka posebnost, u materijalima ili unutrašnjosti dodatno se i čeka i plaća. Ovisno o vrsti kože od koje je načinjena, ali i one u unutrašnjosti, cifra se može popeti na čak 35.000 kuna.

Na objjeve članaka u medijima oglasila se glasnogovornica premijerke Martina Banić :

-Nisam rekla da se radi o imitaciji, već o „no name“ torbi, koja je nalik na spomenuti Fendi.  Gdje je premijerka kupila tu torbu i po kojoj cijeni, nije znala reći, kao niti ima li predsjednica Vlade još koju skupu ili pak falsificiranu torbu.-

I tako netko nosi Pradu, a netko Fendi, a novaca nema pa nema

19. Večernjakov Zagreb maraton održao se dana 10.10.2010. godine sa startom i ciljem na Trgu bana Josipa Jelačića. Staza kretanja je bila ista kao i proteklih godina, start je bio na Trgu bana Josipa Jelačića, trčalo se do Dubca (križanje Avenije Dubrava i Poljanice) i natrag preko Trga bana Josipa Jelačića do Črnomerca (križanje Selske i Ilice) i tako 2 puta za maratonce i jednom za polumaratonce. Ovogodišnji odaziv trkača bio je izuzetno velik ukupno 889 natjecatelja za maraton (42,2 km) i polumaraton (21,1 km) te 410 natjecatelja za utrku građana (5 km), pa je konkurencija bila izuzetno jaka. Utrku maratona uspješno je završilo 26 žena i 230 muškaraca, a utrku polumaratona 87 žena i 414 muškaraca, dakle ukupno 757 natjecatelja.

Ovih dana u Osnovnoj školi Bartol Kašić u Zagrebu roditeljima djece koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka podijeljen je upitnik u kojem se traži da se roditelji izjasne žele li da njihova djeca "ako žele, povremeno, budu u učionici za vrijeme sata vjeronauka".

Neki od roditelja koji su nam se obratili smatraju to dodatnim pritiskom na njih i njihovu djecu, koja su već i do sada praktički bila stigmatizirana, jer ih način na koji je organizirana nastava vjeronauka diskriminira u odnosu na djecu koja tu nastavu pohađaju. Naime, nejednaki tretman djece u školi vidljiv je već po tome što djeci, koja ne pohađaju satove vjeronauka, nije omogućen boravak u školi ako je vjeronauk prvi sat, a ako je vjeronak u satnici, smješteni su u neadekvatnim prostorijama (poput fotokopiraona) ili borave po hodnicima. To njihovim roditeljima pričinjava dodatne probleme jer moraju dovoditi djecu u školu u vrijeme kada već odavno moraju biti na poslu.

Takvi problemi najviše pogađaju roditelje djece mlađeg uzrasta, od 1. do 4. razreda osnovne škole. Istovremeno se, kaže majka jednog djeteta, nastava drugih izbornih predmeta (drugi strani jezik, informatika) održava u terminima van redovne nastave, pa djeca koja ne odaberu izborni predmet nemaju takvih problema. Zbog čega je toliko problematično organizirati nastavu vjeronauka u vrijeme kada odgovara svim roditeljima, a nije problem organizirati nastavu drugih izbornih predmeta? Radi li se o pukom (ponavljajućem) slučaju ili je riječ o namjeri? Je li slučaj škole u zagrebačkom naselju Jarun samo iznimka? Čini se da nije.

Pravilo: Ili prvi ili zadnji sat, ili u suprotnoj smjeni

Kako doznajemo, Uredu pravobraniteljice za djecu često se obraćaju roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauk u školi, upravo zbog problema organizacije nastave vjeronauka, žaleći se da, u slučajevima kad je vjeronauk u sredini rasporeda, njihova djeca slobodan sat provode neorganizirano i bez nadzora. Zbog toga je Ured pravobraniteljice za djecu i ove godine uputio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa preporuku, u prigodi početka školske godine 2010/2011., da se nastava svih izbornih predmeta, pa tako i vjeronauka, odvija prvi i posljednji sat po rasporedu ili u suprotnoj smjeni, kako bi se osiguralo da djeca to vrijeme ne provode oko škole ili u neprimjerenim školskim prostorijama, često i bez nadzora.

Takva organizacija nastave trebala bi biti pravilo, napominje Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Ukoliko iznimno nije moguće u školi organizirati nastavu na način da vjeronauk ne bude u sredini rasporeda, nužno je osigurati sigurnost i zaštitu djece i organizaciju njihova „slobodnog“ sata na način da ga djeca provode pod nadzorom, organizirano i što kvalitetnije. "O tim pitanjima uvijek je bolje razgovarati s roditeljima na roditeljskim sastancima ili na individualnim informacijama i dogovoriti se s njima o najprikladnijem rješenju", smatra pravobraniteljica za djecu. U vezi s traženjem suglasnosti roditelja da „dijete - ako želi - povremeno - bude u učionici za vrijeme sata vjeronauka“, pravobraniteljica za djecu kaže kako postoji bojazan da bi takva praksa škola mogla postati pravilo u cilju opravdavanja nedostatka primjerenih organizacijskih i prostornih uvjeta za skrb i zaštitu djece za vrijeme „slobodnog“ sata.

Prava djece se dovode u pitanje

U slučajevima kada djeca borave u učionici za vrijeme sata vjeronauka, kojeg nisu izabrali kao izborni predmet i time se zapravo izjasnili da ne žele pohađati nastavu vjeronauka u školi, dovodi se u pitanje ostvarivanje prava djece na slobodan izbor izbornih predmeta, a time i pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima, jasan je stav Ureda pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske. "Čini mi se da je naša službena prosvjetna politika (i općenito politika) već dugo tone u vodama kršenja ustavnih prava kad je riječ o sekularnoj državi, slobodi vjeroispovjesti, jednakim pravima djece i pravima roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece", komentirala je majka jednog djeteta koje pohađa OŠ Bartol Kašić.

Vjeronauk je u javne škole u Hrvatskoj uveden na temelju Ugovora Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, a na temelju članka 2. Zakona o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, objavljenog u Narodnim novinama 1997. godine. U 1. članku tog Ugovora (stavak 4) stoji da se "nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati". No, kako smo vidjeli, iskustvo pokazuje očito kršenje tog ugovora kojeg je država sklopila s Crkvom.

Crkva je postojećom praksom zacijelo zadovoljna, no što je s državom, koja po definiciji obuhvaća ne samo roditelje djece koja pohađaju vjeronauk u školama, već i roditelje djece koja ne upražnjavaju tu aktivnost? Hoće li država reagirati na očito kršenje ustavnih prava svojih građana na obrazovanje pod jednakim uvjetima? Ili valja čekati na prve ustavne tužbe?

ZAGREB - Novi, jučer predstavljen pravilnik o ocjenjivanju, u odnosu na onaj iz razdoblja Lilje Vokić, nastavnicima daje više slobode, ali i uvodi jasnija pravila igre. Kao prvo, ukidaju se svi nenajavljeni testovi. Sve će škole na početku školske godine morati izraditi i objaviti raspored ispita iz svih predmeta.

Najaviti se po novom moraju i svi blic-testovi: pet dana prije provedbe.

Ponavljanje testa Sugestija je nastavnicima da se ocjene iz blic-testova upisuju u rubriku bilješke. Ministarstvo je propisalo i duljinu usmenog odgovaranja: sada nastavnici učenike više neće smjeti ispitivati dulje od deset minuta. Nastavnici su istodobno dobili punu slobodu da sami procijene hoće li test na kojem su učenici postigli loše rezultate ponoviti ili ne. Do sada se morao ponoviti svaki test na kojem je više od polovica učenika u razredu dobilo jedinicu. 

Cilj manji broj odlikaša Sada je na nastavnicima da sami utvrde imaju li njihovi učenici problema u savladavanju gradiva. Ako da, test će ponoviti, a prije toga za sve su dužni organizirati dopunsku nastavu. Broj testova povećava se s tri na četiri tjedno. Iako su, kako smo pisali, nacrtom pravilnika bile predviđene sankcije za učenike koji prepisuju, Ministarstvo je od toga odustalo. - Školama je ostavljeno da pravila urede sama, a učenicima pritom daju do znanja kako je svaka vrst plagijata nepoželjna - rekao je jučer državni tajnik Želimir Janjić.

U Ministarstvu se nadaju da će nova pravila dovesti do manjeg broja odlikaša u školama. Roditelji se na ocjenu prvo moraju žaliti vijeću roditelja ili ravnatelju škole, pa će prosvjetne inspekcije imati manje prilika za poništavanje ocjena.

Najvažnijih pet točaka pravilnika o ocjenjivanju 1. Umjesto najviše tri u jednom će tjednu po novom moći pisati četiri testa, najviše dva u istom dan

2. Datumi pisanja testova iz svih predmeta učenicima moraju biti poznati na početku polugodišta

3. Blic-testovi moraju se najaviti pet dana unaprijed, a ocjene iz njih upisuju se u rubriku bilješke

4. Uvode se nova pravila za usmeno ispitivanje: nastavnik učenika smije ispitivati najdulje 10 minuta

5. Smanjuje se utjecaj roditelja na ocjenjivanje profesora: nema više informacija zadnji tjedan nastave Najmanje mladih se školuje u Hrvatskoj U svakoj zemlji EU s kojom se želimo uspoređivati školuje se više djece i mladih nego u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Eurostata, jedva nešto više od polovice djece i mladih u Hrvatskoj - u dobi od 5 do 29 godina, ide u školu i na fakultet. U zemljama s većim dohotkom po stanovniku udio onih koji se školuju u pravilu je iznad 60 posto, uglavnom oko dvije trećine ciljane populacije. Hrvatska je u toj poraznoj statistici znatno ispod prosjeka 27 EU zemalja.

Osim globalne nestašice liječnika i inženjera, nacionalna tržišta rada oskudijevaju i u vrlo specifičnim zanimanjima - u Britaniji naprimjer nedostaje ovčara za škotske farme i baletana, Španjolskoj fali instruktora džuda i aerobike, Švedskoj vodoinstalatera, kuhara i upravljača kranovima, Danskoj kiropraktičara, babica i učitelja glazbe, a Nizozemskoj zlatara, farmaceuta, dvosječa i vozača kamiona.

Kao i u svim zemljama EU, tako i u Hrvatskoj među najdeficitarnija zanimanja spadaju liječnici i medicinske sestre, kao i IT stručnjaci ili inženjeri strojarstva, piše Jutarnji list. Zbog sezonskih potreba u turizmu u prvih 7 mjeseci prema podacima portala MojPosao najviše su se tražili trgovci, konobari i kuhari.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju pak da je u prvoj polovici godine najviše slobodnih radnih mjesta bila za jednostavna zanimanja (fizičke poslove) - od 68.795 slobodnih radnih mjesta, takvo je bilo 19.021, a traženi su bili i trgovci (19.356 mjesta), obrtnička zanimanja (8497) itd. Sanja Crnković Pozaić, direktorica konzultantske tvrtke BIT Hrvatska, kaže kako je i u Hrvatskoj cijena rada presudna i da zbog nje postoji potreba za pojedinim zanimanjima iako je na burzi rada velik broj ljudi.

Stručnjaci iz Hrvatske zbog boljih uvjeta odlaze u inozemstvo, a za poslove poput berbe jabuka i drugih radova u poljoprivredi postoji potreba za uvozom radne snage. Crnković Pozaić objašnjava da se nezaposlenom koji od HZZ-a prima naknadu teško odlučiti za, primjericu, berbu jabuka. Ako bi legalno radio na ugovor, primjerice, 30 ili 40 dana, izgubio bi pravo nekoliko mjeseci na naknadu s burze, zbog čega bi nekoliko mjeseci bio bez prihoda.

Zbog toga velik broj ljudi ne želi raditi sezonske poslove jer hrvatski sistem nije dobar, kaže Crnković Pozaić. Ona smatra da je potrebno omekšati zakone za uvoz radne snage, a slično je i u EU, gdje je veći dio država odlučio omekšati imigracijske kvote kako bi osigurao dovoljan broj radnika za deficitarna zaposlenja.

Policijski službenici su jučer oko 14,35 u Starom Topolju, prilikom kontrole prometa utvrdili da 35-godišnjak upravlja osobnim automobilom marke „Suzuki“ pod utjecajem alkohola.

Izvršenim alkotestiranjem nad vozačem utvrđena je koncentracija alkohola u njegovu organizmu u iznosu od 2,59 promila.

Obzirom da je postojala opasnost da će u takvom stanju nastaviti sa vožnjom, doveden je i zadržan u službenim prostorijama sukladno zakonskim odredbama.

Protiv njega policija podnosi optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Slavonskom Brodu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Jučer oko 9.30 sati u Policijskoj postaji Nova Gradiška, zaprimljena je dojava o pronalasku veće količine oružja.

Oružje je pronašla jedna građanka na tavanu dvorišne zgrade obiteljske kuće u Blažević Dolu i odmah pozvala policiju.

Policijski službenici protueksplozijske zaštite osigurali su mjesto i na siguran način preuzeli oružje i to: metalnu kutiju sa više raznog streljiva, dvije ručne bombe, tri tromblonske mine, te više komada minsko eksplozivnih predmeta.

Jučer oko 14 sati u mjestu Trnjani u poslovnici pošte, za sada nepoznati maskirani muškarac izvršio je kazneno djelo razbojništva.

On je ušao u poštu i zaprijetio 38- godišnjoj djelatnici da mu preda novac, što je ona u strahu i učinila, predavši mu nekoliko tisuća kuna.

Policija nastavlja kriminalističko istraživanje radi otkrivanja identiteta i hvatanja počinitelja ovog kaznenog djela, te podnosi kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

Od Mesića palicu predsjednika države preuzima Josip Manolić, koji 17. srpnja 1991. tu poziciju napušta, prema podacima HNB-a, s utvrđenim dugom od tadašnjih 6,5 milijardi njemačkih maraka, odnosno oko 24 milijarde kuna.

Od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. premijer je Franjo Gregurić, a u njegovu mandatu javni dug pada na 23,3 milijarde kuna. Njega nasljeđuje Hrvoje Šarinić koji Vladom upravlja (uz šefovanje Franje Tuđmana, naravno) do 7. studenog 1993., a te godine unutarnji dug klizi na samo 19,4 milijarde kuna.

Da je Domovinski rat bio mrski neprijatelj državnom dugu dovoljno govori i podatak da je Nikica Valentić 7. studenog 1995. premijersku funkciju napustio s dugovanjima od 19 milijardi kuna. S prestankom rata počinje i bujanje unutarnjeg duga, čemu je značajno pridonijela i mogućnost jačeg zaduženja u inozemstvu, pa je Zlatko Mateša od 1995. do 27. siječnja 2000. Banske dvore „počastio“ javnim dugom od ukupno 46,6 milijardi kuna.

Dakle, dug je u tom razdoblju više nego udvostručen i povećan je za 27,6 milijardi kuna. U tih nešto više od četiri godine Matešina mandata dug je već u prvoj godini, dakle 1996., narastao na 30,7 milijardi kuna, s tim da je u toj godini domaći (unutarnji) dug smanjen sa 17,7 na 17,2 milijarde kuna, ali je vanjski dug povećan sa 1,3 na 13,4 milijarde kuna. I jednom kada smo se „navukli“ na inozemno zaduživanje, nije nam bilo spasa.

Tijekom 1997. ukupni javni dug je narastao na 33,8 milijardi kuna, sljedeće godine je iznosio 36 milijardi, a 1999. već spomenutih 46,6 milijardi kuna, od čega je čak 29,8 milijardi kuna otpadalo na inozemni dug. Iznimno jakim tempom zaduživanja nastavlja i Ivica Račan preuzevši s koalicijom od HDZ-a vlast 27. siječnja 2000. Naime, do 23. prosinca 2003. javni dug je narastao na čak 79,8 milijardi kuna, dakle za 33,2 milijarde kuna.

Ironično je da je jedino smjena vlasti mogla omogućiti Hrvatskoj nastavak zaduživanja u inozemstvu, jer je zbog Tuđmanove politike međunarodna financijska zajednica prijetila postavljanjem „crvene rampe“ Mateši. Od 2000. nadalje počinje iznimno rasti i dug stanovništva i poduzeća, jer je domaćim i stranim bankama također bio olakšan transfer novca iz inozemstva, ali to je samo naličje priče o rastu državnoga duga.

Gledano prema godinama u Račanovu mandatu, već u 2000. je javni dug s 46,6 milijardi narastao na 59,3 milijarde kuna, iduće godine ta brojka iznosi 65,3 milijarde, 2002. se penje na 71,1 milijardi i, kao što smo već kazali, 2003. završava na 79,8 milijardi kuna. Potom dolazi era Ive Sanadera koji u šest godina vladanja povećava javni dug na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. će, prema sadašnjim projekcijama, javni dug u 2010. povećati na 128 milijardi kuna.

Dakle, Jadranka Kosor će u jednoj godini povećati javni dug za najmanje 10 milijardi kuna, a Sanader i Kosor su tako zajedno u sedam godina mandata HDZ-a povećali javni dug za 48 milijardi kuna.

Pri tome treba znati da u taj dug ukupnog iznosa oko 128 milijardi kuna za 2010. godinu nisu uračunati minusi HAC-a, državna jamstva (posebno brodogradnja), preostali dug umirovljenicima, neke kapitalne investicije i jamstva HBOR-a, jer tada ukupni javni dug (prema podacima Ministarstva financija iz ožujka ove godine) iznosi čak 161,4 milijarde, što znači da je od 2003. do ožujka ove godine, u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor, javni dug povećan čak 82 milijarde kuna.

Kako će u odnosu na ožujak dug do kraja godine porasti još oko osam milijardi kuna, to znači da se radi o povećanju od čak 90 milijardi kuna. No, iz te cifre ipak treba isključiti dugove HBOR-a koje ta banka ipak uspije vratiti u cijelosti, no i tada ispada da se radi o povećanju javnoga duga od 80 milijardi kuna u sedam godina mandata Sanadera i Jadranke Kosor.

Knjiga "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe" autorice Veronike Vere (Landeka Nade), na vrlo topao, iskren i vjerodostojan način predstavlja patnje koje prolaze hrvatski poduzetnici i sve probleme na koje nailaze zbog nefunkcioniranja ili zbog nepravovremenog funkcioniranja pravosudnih tijela i policije. Kroz sadržaj se isprepliću muke kroz koje prolazi poduzetnica koja je tijekom niza godina izložena prijetnjama, ucjenama, kamatarenju, reketarenju kako od strane osoba s one strane zakona tako i od strane osoba koje su zadužene zakon štiti i provoditi. Ova knjiga nije samo posebna po naslovnici, već je jedinstvena i po svom sadržaju čija objava iziskuje posebnu hrabrost i snagu. Sadržaj knjige, osim što započinje sa govorom predsjednika Ive Josipovića, opisuje i poduzetnički put i patnje, te se dotiće i propusta suda i policije, te Općinskog državnog odvjetništva s područja Dugog Sela.

Preuzeto s bloga autorice knjige:
“Sigurno ste i sami već prošli iskustvo dugotrajnih sudskih parnica, a takodjer i situaciju u kojoj ste bili zatečeni sudskim odlukama. Koliko puta ste već zabrinuto sjeli i zamislili se: ima li uopće izlaza, i tko me može zaštititi? Od koga da zatražimo pomoć, kad nadležne institucije donose odluke kojom su zaštićeni oni koji su na rubu zakona, ili izvan njega. Koliko puta ste do sad bili pred vratima pakla, razmišljajući i o najgorem zbog pogrešnih sudskih odluka, zbog raznih ovrha u kojima ste nezaštićeni a najviše izloženi jamac? Koliko puta ste do sad vratili tuđe dugove misleći kako će se u ljudima probuditi svijest?
Nema toga! Vodite brigu o sebi samima. Pravda i pravosuđe su zakazali, a dok istjeramo "mak na konac" ili dočekamo pravdu, tko zna u kojim poznim godinama ćemo već biti. Ako ju uopće uspijemo dočekati, jer pravda je najpoželjnija u ovoj našoj državi. Toliko ju dugo nismo vidjeli, i toliko ju željno iščekujemo da je u mislima svakog od nas drugačija, teško da bismo ju već i prepoznali, nakon toliko godina nepravde.”

ŽENA ZVANA HRABROST
Danas su posljednji puta
zasvirale violine
tužnu pjesmu u mojim grudima.
Posljednji puta
stisnula sam pesti
zbog ljudske zloće
a tuga me obuzela zbog samoće.
Nikada više neću se predati
suzama što niz lice poteku,
niti ću dati do znanja zlima
kako njihove uvrede peku.
Od danas se zovem HRABROST ŽENA
i nikada, baš nikada
pokleknuti neću
niti dozvoliti da me pregaze teška vremena.

Jadranska obala, posljednjih je godina pravo mjesto za odmor ukoliko ste željni dnevnog odmora i cjelonoćne aktivnosti. Brojni koncerti, festivali i modne revije samo su dio ponude, koju naša hit turistička odredišta poput Novalje, Vodica ili Makarske nude svojim gostima.

Makarska, jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja, s gradskom plažom na kojoj se u sezoni kupa oko 15 ooo ljudi, ovog ljeta u svoju ponudu uvrštava i festival elektroničke glazbe SUMMER PARADE. Riječ je o trodnevnom festivalu elektroničke glazbe, koji će se održati u klubu "Plaža", jednom od najstarijih u Hrvatskoj, koji radi bez prestanka od 1968. godine. Novouređeni klub se nalazi na samoj gradskoj plaži u Makarskoj i u njega stane 3000 ljudi. Čak 70 posto terase je natkriveno, a na prvom katu je uređena dvorana za in-door clubbing.

U sklopu trodnevnog programa nastupaju legende berlinskog Love Parade-a uz podršku domaćih izvođača: Da Hool, Pelerama, Dr Motte, Pero FullHouse, DJ Quicksilver, DJ Phillipe, DJ Beathoven, DJ Casper, DJ Carlito i DJ Galinac. Svakodnevna događanja počinju u popodnevnim satima na after-beach party-u sve do večernjih sati, a onda nakon kratke pauze, negdje oko 22h, kreće i večernji dio programa koji će trajati  do jutra. Event će biti začinjen i drugim sadržajima kao što su party-pool, go-go dance i body-paint shop.

Kratki opis glazbenika:

Dr. Motte:  Matthias Roenigh poznatiji kao Dr. Motte, je njemački  DJ i producent. Svoju glazbenu karijeru započeo je '80-te godine svirajući u berlinskom klubu ''Reflex''. Godinu dana kasnije otvara vlastiti klub u rodnome Berlinu zvan ''Turbine Rosenheim''. Par godina poslije, točnije '89.-te organizira prvi Love Parade na trgu Kurfurstendamm u Berlinu. Svirao je u svim većim berlinskim klubovima te je postao poznat po organizaciji prvih after hour tuluma nazvanih ''Final Inferno'' na kojima je svirao non-stop 12 sati. Zahvaljujući Dr. Motte-u i njegovom Love Paradeu techno glazba postaje najveći njemački izvozni proizvod, a Love Parade je pridonjeo razvoju elektroničke glazbe jer ga se smatra najboljim svjetskim festivalom elektroničke glazbe na kojemu nastupaju najveća svjetska imena sa polja elektronske glazbe.

DJ Quicksilver:  Orhan Terzi poznatiji pod umjetničkim imenom DJ Quicksilver rođen je u Turskoj, a zadnjih 30 godina živi i radi u Njemačkoj. DJ-ingom se intenzivno bavi zadnjih 20 godina, a ime Quicksilver stekao je na sasvim neobičan način. Naime za vrijeme jednog DJ natjecanja uređaj pod imenom „quicksilver“, koji mjeri glasnoću aplauza, za vrijeme njegovog nastupa je prikazao svoj maksimum. Njegov prvi produkcijski hit zvao se „Bingo Bongo“. Po samom izlasku zasjeo je na prvo mjesto svih top ljestvica. Nedugo zatim izdao je hit „Boing“ koji je također osvojio prva mjesta. Potom je napravio remix stvari „Insomnia“ od grupe Faithless i remix je postao veći hit od samog originala. Postigao je zapažene razultate na DMC natjecanjima a sve to je bila uvertira za hitove poput „I have a dream“, „Bellissima“ i „Free“ koji su prodani u preko 20 milijuna primjeraka te je izašao i prvi album „Quicksilver“. Surađivao je sa mnogim poznaatim izvođačima kao što su Porn Kings, Jam & Spoon, Dance 2 Trance, Brooklyn Bounce, La Vox, U.S.U.R.A., Chicane, Shaggy, Jean Michelom Jarre i mnogi drugi. Surađivao je na mnogim projektima i njegove skladbe možemo naći na mnogim kompilacijama.

DJ Da Hool:  Frank Tomiczek poznatiji kao Da Hool, rođen 30. prosinca 1968. god. u Njemačkom gradu Bottrop. Svoju glazbenu karijeru započeo je krajem '80-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme kada je techno pokret bio još u razvoju i čija kultura je stjecala svoje prve obožavatelje među mladima u Njemačkoj. Sa svojim nastupima krenuo je u ofenzivu na Ruhr područje uz rijeku Rajnu, nastupajući u tada manje poznatim klubovima gradova Bottrop, Duisburg, Essen, Oberhausen, Herne, Dortmund, Hagen, Gelsenkirchen, Bochum i Hamm. U to vrijeme, prenoseći undergrund techno u klubove, postaje jedan od glavnih krivaca za rađanje klubske kulture i revolucije elektroničke glazbe. Svjetskoj javnosti je postao poznat producirajući najpopularniju himnu berlinskog Love Parade-a - "Meet her at Love Parade".

Pelerama: Produkcijski duo, tj. projekt koji je nastao početkom 2005. god. kao odraz želje dvojice DJ-a da uvedu promjene u klupsku glazbu i u sam pristup, kao i cijelokupni DJ performance. Iako dolaze iz dva različita smjera elektroničke glazbe, Petar Rukavina poznatiji kao DJ Pele (Trance) i Damir Ramljak poznatiji kao DJ Ramljak (Techno), udruženi u zajedničkom projektu, miksaju House glazbu koristeći pri tom elemente Techno-a i Trance-a, začinjene latino-američkim i afričkim ritmovima. Koristeći različite stilove miksanja i vlastite produkcijske uratke, kao i obrade postižu da neke stvari zvuče poznato, ali ipak dosta drugačije. Činjenica da ova dva DJ-a cijeli nastup miksaju zajedno, naizmjence ili istovremeno daje cijelom izvođenju glazbe dodatnu dimenziju, a sam performance upotpunjuje cijelu sliku i doživljaj.

Pero Fullhouse:  Pero FullHouse jedan je od najpoznatijih hrvatskih klupskih DJ-a i promotora elektroničke plesne glazbe na ovim područjima. Pokretač je prvog hrvatskog časopisa za elektroničku glazbu Techno.hr te je vlasnik i pokretač prve hrvatske techno etikete OmegaRitam Records i njene podetikete AlfaRitam za koje snimaju eminentna domaća i stana imena kao što su Bryan Zentz, Funk d Void, Tony Thomas, Oxia, Jeff Bennet, Alenia, Inigo Kennedy, Ivan Komlinović  i mnogi drugi. Njegov CD mix Pero FullHouse – Live @ Aurora iz 2002. prvi je službeno izdani CD mix tog žanra u Hrvatskoj. Dalmatinski DJ i organizator zaslužan za veliki broj gostovanja svjetskih glazbenih imena u Hrvatskoj, a i sam čest gost festivala i klubova. Jedini je hrvat koji je svirao službeno na najvećem Love Parade-u 1999. na flooru s Mobyijem, Armand van Heldenom, WestBamom. Unatoč svim glazbenim mijenama i trendovima te previranjima na domaćoj sceni, Pero je ostao u samom vrhu uvijek iznova potvrđujući svoj talent spajanja i puštanja ploča samo na njemu svojstven način.

DJ Carlito:Dugogodišnji resident kluba Aquarius  (Zagreb, Novalja) tj. programa BlackoutLounge koji se proslavio kao najbolji glazbeni program u zemlji. Imao je priliku surađivati i nastupati zajedno s mnogim velikim imenima, neki od njih su DJ Jazzy Jeff, DJ Premier, Redman, 50 Cent, Freemasons, De La Soul, RZA itd. Osvojio je Zlatnu Kooglu 2007. godine, glazbenu nagradu za najboljeg DJ-a, te započinje raditi u IDM Music agenciji, u kojoj vodi kreativni odjel. Predlažući glazbu za reklame, tv serije, filmove domaće i strane produkcije stvara glazbenu pozadinu hrvatske svakidašnjice.

DJ Philipe:Započeo je karijeru sa 15 godina za mix pultom Aurore iz Podgore, a u narednom razdoblju profilirao se u vrhunskog clubbing DJ-a što je rezultiralo mnogim gostovanjima izvan naše domovine. Philipe kaže da su mu u najboljem sjećanju ostali Zoo Club (Švicarska), Ground Zero (Austria), Sensation Pariz (Elze Hall 2008-2009) i DANCElectric Stereosound Montenegro. Gostovao je u svim značajnijim klubovima unutar Hrvatske, kako u Zagrebu tako i na Jadranu. Zadnjih par godina bavi se produkcijom, remix-sviranjem i izradom DJ setova. Redovito nastupa u zagrebačkim klubovima, a ovog ljeta rezident kluba "Plaža".

Ulaznice:

Ulaznice su u prodaji od 05.07.2010. u svim prodajnim mjestima Eventima i na www.eventim.hr

''Financijska industrija 2009.'' već je 18. izdanje Privrednog vjesnika koje na jednom mjestu donosi mnoštvo podataka o svim sektorima financijske industrije u Hrvatskoj. Više od 70 posto tog sektora čine poslovne banke, a kada se pribroje i sve one leasing kuće i fondovi koji su u vlasništvu banaka, onda je njihov udjel i znatno veći, istaknuo je ekonomski analitičar Žarko Pimorac, predstavljajući publikaciju. Stanje u bankarstvu ne može se gledati odvojeno od realnog sektora, niti od države. Prije su države spašavale banke, a sada će možda banke spašavati države, rekao je Primorac. Upozorio je da Hrvatska najsporije od svih tranzicijskih zemalja izlazi iz krize, iako su se naše banke razmjerno uspješno nosile s krizom. Ipak, rast aktive prošle je godine znatno usporen, a usporavanje kreditiranja, prema Primorcu, znači da je cijeli bankarski sektor u potencijalnim teškoćama. Bankama ne može biti dobro, ako ostalima nije dobro, zato bi banke morale smanjiti kamate i povećati kreditiranje, zaključio je Primorac.

Preostala četvrtina tržišta koju ne čine banke pod kontrolom je Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), čiji je predsjednik Uprave Ante Samodol ocijenio da događanja u tom sektoru, s obzirom na njegovu veličinu, nisu uzrok nego posljedica.

Aktere na tom tržištu Samodol dijeli na one koji su nastali zbog zakona i one koji su nastali zbog izbgjegavanja zakona. Kao primjer onih prvi navodi osiguranja, koja 40 posto premije ostvaruju na autoosiguranju, koje je zakonska obveza. U drugu skupinu ubraja leasing kuće, koje su banke osnivale kako bi zaobišle ograničavanje kreditiranja, zbog čega se nakon pooštravanja propisa dvije trećine leasinga ugasilo. Na tržištu leasinga vidljiva je velika koncentracija, kao i na tržištu investicijskih fondova, gdje od 120 otvorenih fondova, samo tri imaju više od milijardu kuna imovine. Imovina brokerskih kuća je gotovo beznačajna , a s obzirom na mali promet Zagrebačke burze, Samodol smatra upitnim opstanak te branše u sadašnjem obliku. Promet svih burzi na području bivše Jugoslavije zajedno čak je šest puta manji od prometa budimpeštanske burze, pa se Samodol pita koliko je na tako slabom tržištu uopće moguće govoriti o fer vrijednosti ulaganja.

Makroekonomist Velimir Šonje složio se sa Samodolovim predviđanjem da će oporavak nebankovnog sektora kasniti za oporavkom realnog sektora, i za jednu do dvije godine. Uspoređujući trendove na bankarskom tržištu Hrvatske, eurozone i SAD-a, Šonje je ocijenio da je do pada kreditiranja kod nas došlo zbog pada potražnje za kreditima, a ipak je pad kreditiranja bio manji od pada BDP-a. Iz toga Šonje izvodi zaključak da je bankarski sektor u Hrvatskoj poslužio kao štit od inozemnih šokova. Ako ne bude nove recesije u eurozoni i SAD-u, Šonje predviđa da će banke uskoro krenuti u novi snažni kreditni ciklus, jer već sada imaju kapitala za barem jednu godinu kreditne ekspanzije.

Kratice koje smo prikupili:

U sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska- Hrvatska započela je provedba projekta „Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci jedan je od četiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha.
Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapošljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz, Križevaca, Čakovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos proračuna je 189.272,22 EUR od čega Europska unija sufinancira 85%, a projekt će trajati do 31. ožujka 2011. godine.
Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica (s mađarske strane županije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.

Opći cilj projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja.  Dugoročni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim društveno-gospodarskim vezama između dviju strana u pograničnom području te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Tijekom projekta provest će se osam radionica akademije stručnjaka na različite teme u vezi zapošljavanja i politike zapošljavanja u prekograničnom području, konferencija o politici zapošljavanja te početna i završna konferencija projekta. Izradit će se četiri stručne studije o zapošljavanju u prekograničnom području, metodološki priručnik i priručnik s primjerima dobre prakse, te općeniti priručnik u kojem će se nalaziti opis projekta i skraćeni sadržaj sve četiri stručne studije i drugih rezultata projekta. Također, biti će izrađena zajednička dvojezična web stranica koja će služiti kao info-komunikacijska baza i na kojoj će se nalaziti dokumenti izrađeni tijekom projekta.
 
Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine između glavnog korisnika: Zavoda za zapošljavanje južnog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: mađarske Nacionalne razvojne agencije, nakon čega su se počele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja održana je Konferencija otvaranja u Pečuhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.  Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapošljavanje u politici zapošljavanja na lokalnoj razini, te zapošljavanje civilnog društva u ruralnim područjima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Mađarske.
Druga radionica održana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Mađarskoj, s temom Mogućnosti obrazovanja i potpore u Južno Zadunavskom regionalnom zavodu za zapošljavanje, kao i o mogućnostima obrazovanja na tom području u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapošljavanje vezano za traženje posla, prijave na evidenciju, povećanja mogućnosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tržište radne snage.
Sljedeća radionca održat će se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Mađarskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vinkovci radionica će se održati početkom prosinca, s temom Zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse.
 

Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva od Hrvatskog sabora da razriješi cjelokupno Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije koje je danas na svojoj sjednici većinom glasova izabralo Hloverku Novak Srzić za v.d. direktora programa Hrvatske televizije. Isto je Vijeće samo s jednim glasom protiv, 19. siječnja ove godine, istu osobu razrješilo dužnosti glavne urednice Informativnog programa HTV-a, utvrdivši pritom „da je nezadovoljavajuće stanje u Informativnom programu HTV-a i da su vidljive objektivne i subjektivne teškoće u radu i upravljanju Informativnim programom“.

Tadašnja odluka o razrješenju pozivala se na pribavljeno mišljenje novinara i urednika koji su tajno glasajući – u velikoj većini bili protiv Hloverke Novak Srzić. Ovakvom apsurdnom odlukom, članovi Programskog vijeća bahato su se narugali hrvatskoj javnosti, izigrali njezin interes i zbog toga ih Sabor treba razriješiti.

Ovo je imenovanje nastavak očajničkih pritisaka vladajuće stranke i Vlade na uređivačku politiku Hrvatske radiotelevizije koja u trenucima kad ima 813.000 potpisa protiv svoje politike želi ucjenama nadzirati javnu televiziju.

Drugim riječima - ako HRT ne bude prikazivao rad Vlade onako kako ministri i predsjednica budu htjeli - Vlada će mu drastično sniziti pristojbu. Hloverka Novak Srzić je pod velikim utjecajem vladajuće stranke i imenovana je zbog toga da bi kao žena od maksimalnog povjerenja - iako loših organizacijskih sposobnosti i premda nevoljena od podređenih – pokušala stvari držati pod nadzorom.

HND će o ovom novom skandalu odmah izvijestiti međunarodnu javnost.

Zdenko Duka, predsjednik HND-a

Što je danas isplativo studirati, odnosno nakon završetka kojih fakulteta se može naći posao, a koja je diploma, na žalost, put prema birou ili slabo plaćenim poslovima?

Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na različite afinitete, kao i to da omjer uloženog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer završavanje zahtjevnog fakulteta često ne jamči adekvatno plaćen posao.

Usporedbom podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizom tržišta rada portala Moj posao, Slobodna Dalmacija je pokušala barem malo približiti odgovor.

Dakle, da na birou gotovo uopće nema liječnika specijalista, zbog čega neke bolnice muku muče s popunjavanjem nedostajućeg kadra, kao i da tržište rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.

Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno loše stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi.

Analitičari takvo stanje tumače time što je riječ o teškim fakultetima, a plaća koja se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa studenti radije odaberu inženjerski smjer. Podaci sa Zavoda govore kako profesori općenito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapošljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najviše u evidenciji Zavoda.

Na toj ljestvici su se, iznenađujuće, našli i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o čemu govori i jedan od naših studenata. Ekonomisti najteže dolaze do posla

Kad steknete ova zvanja, teško ćete do posla:

1. diplomirani ekonomist

2. diplomirani pravnik

3. novinar

4. diplomirani ekonomist za financije

5. profesor hrvatskog jezika

6. voditelj nabave i prodaje

7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture

8. diplomirani ekonomist za marketing

9. diplomirani inženjer elektrotehnike

10. diplomirani ekonomist menadžmenta

Kuću hrvatskog filma, pod čijim su krovom objedinjena brojna društva, udruge, filmski festivali, i drugi koji se bave filmskom djelatnošću, otvorio je danas, u Novoj vesi, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Sretan sam i ponosan što se u mome mandatu svečano otvara Kuća hrvatskog filma, kuća koja okuplja sve filmske strukovne udruge i objedinjuje najvažnije subjekte u proizvodnji i promociji dokumentarnih, animiranih i igranih filmova, rekao je nazočnima gradonačelnik simbolično otvorivši Kuću, te zahvalio dvojcu, zaslužnom za današnje otvorenje, ravnatelju Zagreb filma Vinku Brešanu te posthumno, Albertu Kapoviću, prvom ravnatelju i utemeljitelju Hrvatskog audio-vizualnog centra, koji su inicirali i osmislili ovaj kulturni projekt.

Nakon otvorenja, u društvu Vinka Brešana, gradonačelnik je obišao prostorije Kuće hrvatskog filma, a domaćini su ga informirali o djelatnostima kojima se bave razne udruge koje od nedavno stanuju pod istim krovom.

„Dođite i poslušajte našu svirku! Nećemo razočarati jer očekuje Vas urnebesno dobar provod i obilje beskompromisno dobre glazbe!“,  poruka je četrdesetak probranih demo bendova i DJ-a koji će nastupiti na najvećem demo festivalu u regiji.

Bolji, jači nego ikada prije, sedmi po redu Urban fest Osijek uz Osječko 2010. svakoga dana sve nam je bliže! Kao festival koji promiče mlade i neafirmirane umjetnike, UFO je prepoznat od strane publike, ali i izvođača, o čemu svjedoči i prošlogodišnja nagrada Circoolar za najbolji demo festival u Hrvatskoj. Od 8. do 10. srpnja potporu demo bendovima pružite će i neki glazbeni velikani europske, ali i svjetske glazbene scene kao što su Elvis Jackson i Behemoth. Fest će se održati na prostoru uvijek atraktivne Tvrđe na dvije pozornice: rock/punk/metal stage u dvorištu Vege i elektro stage u dvorištu Kazamata.

ULAZNICE – CIJENE I PRODAJNA MJESTA

Jednodnevne ulaznice po cijeni od 50 kuna moguće je kupiti samo na ulazu festivala. Festivalska ulaznica za sva tri dana iznosi 80 kuna te će se ista moći kupiti od 01. srpnja na sljedećim pretprodajnim mjestima:

OSIJEK– caffe bar „Excalibur“, CD shop „Dancing bear“

ZAGREB– Dirty Old Shop; Planet Music

VIROVITICA– caffe bar „Bar Code“

SLATINA– rock caffe „Haustor“

NAŠICE- caffe bar „Aquarius“

POŽEGA– Evergreen

VINKOVCI– Klub „BAZA“

ĐAKOVO– glazbeni centar „Fokus“

SLAVONSKI BROD– Music shop

VUKOVAR– caffe bar „B.B.“

BESPLATNA KONZUMACIJA PO IZBORU PRIJE 19h

Osječka pivovara, kao generalni pokrovitelj festivala, pobrinut ću se za sva žedna grla s promotivnim cijenama pića i tako poduprijeti odličnu atmosferu koju jamči nastup gotovo četrdesetak demo bendova i devet headlinera. Svi posjetitelji svakoga dana, bilo s dnevnom ili s festivalskom ulaznicom, koji dođu na festival prije 19 sati dobivaju besplatnu konzumaciju pića po izboru!

40% POPUSTA NA POVRATNE KARTE HŽ-a

Za sve posjetitelje i sudionike Urban festa Osijek uz Osječko koji se odluče putovati vlakom,HŽ Putnički prijevoz d.o.o. osigurao je popust u visini 40% od redovite prijevozne cijene u 1. i 2. razredu svih vrsta redovnih vlakova. Povlastica se ne odnosi na udaljenosti manje od 25 km. Da bi se ispunili uvjeti za korištenje odobrene povlastice potrebno je:

- prilikom kupovine prijevozne karte izjaviti da se putuje na navedeni festival
- prijevozna karta mora biti isključivo povratna
- ovjerena u povratku od strane organizatora festivala.

UFO TRAMVAJ

Kada smo kod prijevoza, pozivamo Vas i da se provozate UFO tramvajem! Naime, prošlu subotu (26. lipnja) u suradnji sa grafiterima Saveza udruga mladih Juga II na Trgu Ante Starčevića oslikavali smo jedan od gradskih tramvaja znakom Urban festa Osijek. Biti drugačiji – to je želja organizatora UFO-a uz Osječko! Zato iskoristite priliku i razgledajte grad na Dravi u jednom od najljepših osječkih tramvaja!

(fotografije UFO tramvaja nalaze se u prilogu)

[08.07.2010.]:
ELEMENTAL & ELVIS JACKSON & UDEGAS CREW

[09.07.2010.]:
SIX PACK & OPĆA OPASNOST & HRISTIAN STOJANOWSKI

[10.07.2010.]:
PERO DEFFORMERO & BEHEMOTH & MISS SUNSHINE & VIKTORIA REBEKA – QUEENS OD MINIMAL TECHNO
 

UFO uz Osječko najavljuje UFO Intro – odlična glazba i nagradne igre!

Kako se ne bi dogodilo da predugo čekamo početak Urban festa Osijek uz Osječko i nastup preko 40 najboljih demo bandova i DJ-a iz regije te 9 headlinera, predstavljamo Vam UFO Intro – 3 dana odlične zabave uz nastup 20-ak bandova i DJ-a te dobro nam poznato Osječko pivo!

UFO Intro održat će se na 2 lokacije i to: 01. srpnja u Old bridge pubu te 02. i 03. srpnja na Kopici, a raspored je sljedeći:

OLD BRIDGE PUB (četvrtak, 01. srpnja)

22.00 - UFO After Dark – house stage

Kolek3k

Vladimir Miler

KOPIKA (petak, 02. srpnja)

15:00- UFO Afterbeach Party  - house & hip hop stage

DJ Sheepatz
Gentleman's League

20:00 - UFO After Dark- rock stage
Fingis (punk)
Pullover (pop/punk)
3D (rock/pop)
VIS Druga Scena (rock/blues)

00:00 - UFO After Midnight- house stage
Kolek3k
Eight

KOPIKA (subota, 03. srpnja)

15:00 - UFO Afterbeach Party- house & hip hop stage

DJ Domba Deluxe
Bechary
 

20:00 - UFO After Dark - rock stage

Meander Valley (indie rock/post punk)
Punčke (pop punk)
Gorilla MPA
Imp (alternative metal)
Break Away (punk rock)

00:00 - UFO After Midnight – house stage
Delight
Gogzy

Ulaz na sva događanja je besplatan, a najsretniji posjetitelji UFO Intro-a imat će priliku osvojiti festivalske ulaznice za nadolazeći Urban fest Osijek uz Osječko 2010.!

Odlični bandovi, Osječko pivo i nagradne igre kojima osvajate besplatan ulaz na sva 3 dana Urban festa Osijek – sve je rečeno! Vidimo se!

Sve dodatne informacije o Urban festu Osijek uz Osječko 2010. možete naći na službenim stranicama festivala, kao i na stranicama medijskih pokrovitelja čije linkove također možete pronaći na www.ufo.com.hr.

Pojačan vinkovačkim rock bendom The Karambol, te lijepim djevojkama, Shorty u pjesmi opisuje estradu, život iza ugašenih kamera i reflektora pozornica.

Režiser spota je Darko Drinovac, s kojim je Shorty već surađivao na ovoj ploči na pjesmama Šaban, te Još jedan zagrljaj, a i u prošlosti na Dođi u Vinkovce i 1.68. Spot bi se trebao zavrtiti za nekih 20ak dana, a pitanje je dana kad će se naći na top ljestvicama!

 

Velečasni Zlatko sudac pokerno je informativni portal i najavijo osnivanje katoličke televizije.

To je način na koji će sudac pokušati izaći iz medijske blokade i preko interneta izravno komunicirati sa javnošču.

Redakcija potala je u Zagrebu, portal će donositi vijesti iz života i rada vlč. Sudca, ali i šire Crkve, no bit će ondje i kolumne poznatih kolumnista, poput dnevne kolumne Zorana Vukmana, ponedjeljkom će ići Slaven Letica, a petkom don Živko Kustić, dok će povremeni kolumnisti biti Stjepan Lice, Zdravko Tomac, Davor Pavuna, Hrvoje Hitrec, Ivan Aralica, a dvije godišnje kolumne obećala je napisati i bivša ukrajinska predsjednica Julija Timošenko.

www.velecasnisudac.com

Tijekom ožujka ove godine, donesen je novi Pravilnik o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom. Pravilnik je tijekom travnja stupio na snagu objavom u Narodnim novinama, no već je izazvao buru u obrtničkim krugovima.

Naime, obrtnici također, kao i bilo koje druge pravne osobe, imaju pravo na registraciju jedne besplatne domene .hr, no ne onako kako bi to željeli. Umjesto domene 'imeobrta.hr', obrtnicima je ponuđeno registriranje domene u obliku 'imeobrta-djelatnost.hr' - što je njima u potpunosti neprihvatljivo.

Ako pristanu na ovo, imat ćemo cijelu jednu poplavu obrtničkih domena koje će sadržavati dvadesetak ili više znakova u svom nazivu. Carnet obrtnicima omogućuje registraciju domene .hr s kratkim nazivom obrta, no ne tretira je kao besplatnu te je za takvu domenu potrebno izdvojiti 615 kuna godišnje. Nažalost, nismo uspjeli dobiti neku konkretniju izjavu predstavnika Carneta s obzirom na to da je većina nadležnih na godišnjem odmoru, no izvještavat ćemo vas o razvoju situacije.

U vremenu od 19. do 21. lipnja u Tešnju se održao međunarodni turnir u kickboxingu, na kojem je nastupilo oko 300 natjecatelja  iz 7 država. Nastupili su natjecatelji iz Slovenije, Mađarske, Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske i Makedonije.

Nastupio je tim od 34 Tigrovih natjecatelja iz Karlovca i Slunja, u svim dobnim skupinama, te je ukupno osvojeno 18 zlatnih medalja, 12 srebrnih i 10 brončanih medalja. Dokaz je to iznimne kvalitete tigrova, koja svakim natjecanjem sve više dolazi do izražaja. Tigar je dobio i specijalnu nagradu natjecanja za najbolji klub, koju je primio trener Zoran Cicvara od Glavnog tajnika Kickboxing saveza BiH, g. Zije Halilovića.

„Na ovom natjecanju  testirao sam svoje najbolje natjecatelje – reprezentativce, u mečevima sa najboljim stranim natjecateljima. Pokazalo se da sam odlično odradio prvi dio dvoranskih priprema, a sada slijede  mješane dvoranske i vanjske pripreme, što će moj tim dovesti do vrhunca pripremljenosti upravo u Beogradu, na Svjetskom Prvenstvu.“ izjavio je Cicvara.  

Zlatne medalje osvojili su dječak Andrej Penić (+32 kg), mlađi kadeti Damir Davidovski (-28 kg), Antonio Šiljac (-37 kg), Edis Sušić (-42 kg), Mihael Pavlaković (-47 i +47 kg), mlađe kadetkinje Tena Kunović (-47 kg), Leona Šprajcer (+47 kg), stariji kadeti  Lucija Cicvara (-37 kg), Petra Lončar (-46 kg), Magdalena Grubić (+65 kg), Denis Šiljac (-42 i -47 kg), Luka Mlinac (-63 kg), te u juniorima Robert Basara (-63 kg), Davor Šiljac (-69 kg), Robert Višnjić (-74 kg), te na kraju u seniorima Adam Blauhorn (-63 kg).

C.Z.

Prvi dan ljeta je očito odlučio inkognito doći u Hrvatsku, jer vrijeme koje vlada u našim krajevima više podsjeća na jesen, nego na doba godine koje volimo zamišljati kao toplo, suho i puno godišnjih odmora. Za sve je kriv ciklonalni sustav Gudrun, zbog kojeg se vrijeme neće popraviti sve do kraja tjedna, a za sada nam ne preostaje ništa drugo nego trpjeti kiše i vjetrove takve snage da je u nekim županijama i gradovima morala biti proglašena elementarna nepogoda. Stradun pod vodom Nevrijeme je na prvi dan ljeta možda najgore pogodilo Dubrovnik, čiji se centar nalazi pod vodom od obilnih jutarnjih kiša. Inače manjkav sustav odvodnih voda pokazao se jednostavno preslab za borbu s velikim količinama kišnice, a bujica je stanovnicima praktički do koljena. I njih je, kao i ostatak Hrvatske, zahvatio jak vjetar, a područje je 'posjetilo' i nekoliko pijavica.

 Još je gore je bilo onima na putu, jer jaka bura ometa promet, pa je Paški most zatvoren za motocikle, autobuse na kat i vozila s kamp prikolicama – što je neizbježna odredba zbog sigurnosti vozača, ali koja će imati direktan negativan utjecaj na turizam. Jadranska magistrala je bila pod još jačim udarom pa se na njoj nisu mogli voziti ni teretnjaci s natkrivenim teretnim prostorom. Autocestom se osobnim vozilima ipak moglo voziti, ali na mnogim dionicama je brzina bila ograničena na 60 km/h, tako da je duga putovanja bolje bilo odgoditi za neki drugi dan.

Dobre vijesti je uvijek bolje čuvati za kraj - već je za utorak najavljeno poboljšanje vremena, iako će se oblačno i kišovito vrijeme zadržati u Slavoniji. Vjetar će se malo smiriti, ali bura i tramontana će i sutra tresti Jadran. Jutarnja temperatura će biti od 6 do 14 stupnjeva, na Jadranu pet stupnjeva viša, a dnevna bi se mogla popeti na ugodna 23 stupnja, tako da bi se kroz koji dan, iako oprezno, mogli opet vratiti u kratke rukave i ljenčarenje na terasama.

                                                                                                                                                                                               Piše:Antonija

Snažan vjetar koji ruši sve pred sobom i uporna kiša danas su Zagrepčanima priredili neugodnu dobrodošlicu u ljetno razdoblje. Osim borbe s kišobranima, građani su imali velike probleme sa srušenim stablima i otpadnutim komadima fasada koje su uništavale parkirane automobile.Teške otpadnute grane razbijale su prozore, blokirale ceste i javni gradski prijevoz. Vatrogasci su od jutra imali ‘pune ruke posla’, što najbolje pokazuje podatak da su samo do 17 sati imali čak 50-ak intervencija. 

Loše vrijeme izazvalo probleme u prometu

Samo za osobna vozila zatvorena je dionica Podravske magistrale (D 2) Koprivnica - Glogovac, zbog vode na kolniku. Od 17.25 sati u Novom Marofu zatvorena je državna cesta D 24 u Zagorskoj ulici, također zbog vode na kolniku, javlja HAK. Zbog bure Paškim mostom zabranjeno je prometovanja za I. skupinu vozila. Jak vjetar puše i na dionicama autocesta: A1, od mosta Maslenica do južnog ulaza u tunel Sveti Rok i A 2 Zagreb-Macelj, između čvorova Krapina i Đurmanec (brzina ograničena na 60 km/h), kao i na A 6 Rijeka - Zagreb, između Kikovice i tunela Tuhobić, no autoceste su otvorene za sve kategorije vozila.

Na Trešnjevačkom trgu se oko 15 sati stablo srušilo na automobil, pa je tijekom vatrogasne intervencije tramvajski promet bio zatvoren. Isti slučaj dogodio se i na Jankomiru. U užem području grada, zbog posljedica nevremena, policija je intervenirala preko 40 puta. Prema njihovim informacijama, na sreću, nema ozlijeđenih građana, a materijalne štete još nisu utvrđene. Također su istaknuli da, unatoč lošim vremenskim uvjetima, prometnih nesreća nije bilo. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za sutra najavljuju postupno smirivanje vremena.

Obilna kiša, jak vjetar i niske temperature obilježili su prvi dan ljeta. Hladnoća i kiša, koje su zahvatile veći dio zemlje, više odaju sliku primjerenu sredini listopada. Zagreb se jutros probudio na samo 13 stupnjeva, a slične temperaturne vrijednosti mjerili su i ostali gradovi središnje Hrvatske. Hladno je u Lici i Gorskom kotaru. Temperatura u Delnicama spustila se na samo 9 stupnjeva, dok je u Gospiću bilo dva stupnja toplije. Nešto je toplije na istoku i jugu zemlje. Slavonski Brod u 7 sati mjerio je 15, a Osijek 16 stupnjeva, koliko je bilo u Šibeniku i Hvaru. Pula i Split izmjerili su 17 stupnjeva, dok je u Zadru bilo 18. Najtopliji grad u Hrvatskoj jutros je bio Dubrovnik, gdje se temperatura popela na čak 22 stupnja.

                                                                                                                                                                               Piše:Antonija

U posljednjih 12 sati na području Virovitičko-podravske županije kiša neprestano pada a do sada je palo oko 100 litara vodenog taloga po četvornom metru. Nesvakidašnje oborine stvorile su brdske bujice koje su dijelom poplavile Orahovicu te sela Slavonske Bare, Kutovi i Zokov Gaj. Velike štete od prekomjernih oborina, poplavljenih podruma i gospodarskih objekata zabilježene su u općinama Suhopolje, Crnac, Nova Bukovica, Mikleuš i u gradu Slatini.

                                                                                                                                                                               Piše:Antonija

 Dana 17. 06. 2010. godine u prostorijama "Nacionalne sveučilišne knjižnice" Zagrebu, u organizaciji "Hrvatskog Svjetskog Sabora" (HSSD), održan je treći znanstveni skup o programima gospodarske obnove Republike Hrvatske. Skupu je prisustvovalo osamdesetak sudionika iz Hrvatske i Svijeta.

U uvodnom izlaganju predsjednik HSSD i koordinator realizacije gospodarskih programa gosp. Niko Šoljak, nakon odslušane Himne i odavanja počasti stradalima za Hrvatsku, pozdravio prisutne i naglasio: Ovo je treći znanstveni skup o programima gospodarskog razvoja RH. Zahvaljujem se svim stručnjacima koji su cijeli svoj život uložili u pojedine programe kako bi pomogli boljitku Hrvatske, ujedno pozivamo sve istraživače da svoje programe, kao autori, dostave u HSSD kako bi osigurali uvjete da naša Hrvatska može izaći na svjetsko tržište razvojnog kapitala preko kojeg će osigurati svoju i našu bolju i sretniju budućnost.

Od prijavljenih razvojnih programa, gospodin Šoljak posebno ističe slijedeće:

• MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH, koji se treba realizirati na prostoru od 200 km2 na području gradova Vrgorca i Makarske te susjednog grada Ljubuškog u B i H;
• PROGRAM GOSPODARSKE OBNOVE HRVATSKE,
• Program MEĐUNARODNI POSLOVNI CENTAR Karlovac,
• Program OLIMPIJADA KULTURE Osijek( 2012. god.)
• PROGRAM ZBRINJAVANJA OTPADOM u RH,
• PROGRAM ENERGETIKE u RH.
• PROGRAM EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

Do sada je prijavljeno ukupno 33 programa, a u procesu dovršetka nalazi se još 5 programa koji će biti kompletirani ovih dana. Ukupna aproksimativna procjena investicija, za 33 programa, procjenjuje se na iznos cca. 100 milijardi EUR-a, čime se otvara 400.000 novih proizvodnih radnih mjesta. Do sada su osigurana investicijska sredstva u iznosu cca. 50 milijardi EUR-a. Najveći dio sredstva odnosi se na Program tranzita robe preko Hrvatske u međunarodnom javnom prometu i "Hrvatsku Svjetsku Banku" na koje otpada cca. 60 milijardi EUR-a, a za ostale investicije preostaje cca. 40 milijardi EUR-a. Akcent današnjeg Znanstvenog skupa biti će prometni pravci i program "Hrvatske Svjetske Banke", "Olimpijada kulture", koja se organizira u Hrvatskoj 2012. godine te "Međunarodni Poslovni centar Karlovac".

Nakon toga riječ je dobio prof. dr. sc. Ivan Miloš iz Rijeke kao voditelj međunarodnog projekta INTERIM čiji je naručitelj Europska komisija. Svoje izlaganje gospodin Miloš je započeo slijedećim navodima:

Naša zemlja se sukobljava s vrlo ozbiljnom gospodarskom i moralnom krizom. U ovom trenutku HRVATSKA VLADA ne posjeduje niti jedan službeni dokument koji sadrži konkretna strateška određenja iz kojih bi se moglo utvrditi bilo kakav konkretni gospodarski program ili projekt, koji bi omogućavao izlazak iz aktualne krize.

Nedavno istaknuta "Strategija razvoja", s kojom je Vlada izašla u javnost, ne može poslužiti za raspravu o strateškim programima i projektima, a još manje za poduzimanje konkretnih strateških poteza.

Isto tako ni znanost ni struka nisu još ponudili niti jedan konkretni smjer i PROGRAM ZA IZLAZAK IZ GOSPODARSKE I MORALNE KRIZE. Svi nude nekakve nove načine oporezivanja plaća, mirovina, ukidanje državnih poticaja, subvencija, smanjivanje TV pretplate itd., a nitko ni riječi o konkretnim programima i projektima, koji će osigurati:

1. Pokretanje velikih investicijskih radova
2. Otvaranje velikog boja novih proizvodnih radnih mjesta
3. Pokretanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
4. Značajno povećavanje - porast BDP i životnog (potrošačkog) standarda
5. Sustavno i dugoročno povećavanje izvoza i relativno smanjivanje uvoza, itd.

Jedno od najgorih mogućih rješenja predstavlja čekanje katastrofe - "grčkog sindroma" - na hrvatski način, koji se može preventivno spriječiti na više načina, među kojima je i slijedeći:

1. Potrebno je UTVRDITI SKUPINU GOSPODARSKIH PROGRAMA I PROJEKATA za koje se smatra da će pokrenuti razvoj sveukupnog gospodarskog sustava.
2. Nakon toga potrebno je, unutar utvrđenih programa i projekata, ODREDITI PRIORITETE I SLIJED NJIHOVIH IZVOĐENJA.
3.Odabrati način i SUSTAV ZA NJIHOVU APLIKACIJU, odnosno realizaciju.

Hrvatski razvojni resursi iznose oko 56 milijardi EUR-a, koji se mogu koristiti za strateško-gospodarski razvoj, kroz strateško partnerstvo, što znači bez novih zaduživanja države i bez prodaje milimetra hrvatske grude.

Danas Republika Hrvatska ima samo dva izravna specifična strateška resursa s kojima može izaći na svjetsko tržište FDI (Foreign Direct Investments) - izravnih inozemnih ulaganja, a to su:

- Međunarodni javni promet sa pripadajućim ekonomskim multiplikatorima
- Strateška poljoprivredna proizvodnja ekološki održivih živežnih namirnica i njihov pretežiti izvoz preko cjelogodišnjeg turizma, za što postoje izvrsni prirodni resursi.

U ovom trenutku postoji konkretni interes velikih svjetskih ulagača u razvoj međunarodnog javnog prometa, a sasvim konkretno radi se o slijedećim strateškim projektima iz PROGRAMA RAZVOJA PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA:

1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka - Zagreb - Botovo.
2. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala "Zagrebačko pristanište".
3. Izgradnja velikog poslovno-logističkog čvorišta "Miklavlje".
4. Razvoj "Međunarodnog poslovnog centra Karlovac"
5. Izgradnja mreže željezničkih pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h
- Priprema izgradnje novog matičnog terminala "Omišalj" na otoku Krku.
- Izgradnja novog željezničko-cestovnog mosta kopno - otok Krk.
- Izgradnja novog ranžirnog kolodvora "Kraljevica".
- Izgradnja IMONODE željezničke pruge Rijeka - Koper - Trieste
- Izgradnja plovnog kanala Dunav - Sava (Vukovar - Šamac)
- Izgradnja konsolidacijskog strateškog čvorišta "Rugvica" kod Zagreba - Karlovca.

Za projekte od 1. - 5. postoji neupitni strateški interes Europske unije, koja je čak izdala specijalni Certifikat, kojim jamči svojim poduzetnicima za uloženi kapital u njihovu realizaciju, Kine čiji je Parlament donio odluku o ulaganju 10 milijardi USD, te pisma namjere čak 11 najvećih svjetskih brodskih kompanija, koje kontroliraju više od 2/3 svjetskog kontejnerskog prometa i koje imaju bogato iskustvo u FDI ulaganjima u funkciju međunarodnog javnog prometa:

1. "Hutchinson Port Holding" - Vode luku u Hong Kongu, više od 30.000 zaposlenih. Operater i developer u 50 luka u 25 zemalja diljem svijeta. Prošle godine servisirali 65,3 milijuna TEU-a i ostvarili udio od 20% u svjetskom kontejnerskom transportu morem.

2. "PSA Singapore Terminals" - Vode luku u Singapuru, oko 6.000 zaposlenih. Investicije u 28 projekata u lukama u 16 zemalja. Prošle godine ostvarili 25,14 milijuna TEU-a samo u Singapuru, a globalno ukupno 56,93 milijuna TEU-a. Nude uslugu više od 200 pomorskih linija i vezu sa 600 luka u 123 zemlje.

3. "APM Terminals" - Dio su "Maersk" grupacije, imaju oko 18.000 zaposlenika i 50 terminala u 34 zemlje, između ostalog u luci Rotterdam. Ostvaruju promet od 31 milijun TEU-a, te zauzimaju jedno od vodećih mjesta u svijetu u pomorstvu i logistiki.

4. "Dubai Ports World" - Oko 30.000 zaposlenih, 49 terminala i još 12 u razvoju u 31 zemlji svijeta. Prošle godine ostvaren promet od 43,4 milijuna TEU. Očekuju rast prometa do 95 milijuna tona u idućih 10 godina zbog niza razvojnih projekata u Indiji, Kini i Bliskom istoku.

5. "Hamburger Hafen und Logistik AG" - Vlasništvo grada Hamburga, imaju oko 5.000 zaposlenika i slave 125 godina postojanja, te osim u Hamburgu imaju terminal u ukrajinskoj Odessi na Crnom moru. Prošle godine ostvarili 4,9 milijuna TEU-a.

6. "T.O. Delta" S.p.A. (Evergreen Group) - Sjedište u Veneciji, dio su Evergreen grupacije koja ima oko 18.000 zaposlenih i predstavlja jednog od najvećih svjetskih brodara sa više od 150 brodova u floti.

7. "International Container Services Inc." - Sjedište u Manili na Filipinima, posjeduju i upravljaju sa 18 terminala u 13 zemalja. Promet prošle godine iznosio 3,55 milijuna TEU-a. Između ostalog imaju terminale u Brazilu, Poljskoj, Indoneziji, Japanu, Ekvadoru, Magadaskaru.

8. "Overseas Port Management" - Trenutno upravljaju sa kontejnerskim terminalima luke Aden u Jemenu, gdje je ostvareno 350.824 TEU-a, te luke Bandar Abbas u Iranu (1,4 milijuna TEU-a). 9. "Mariner Corporation Limited" - Globalni fond koji se primarno angažira i pojavljuje u razvoju projekata i upravljanju.

10. "Dragados" - Oko 9.000 zaposlenih, veliko iskustvo u gradnji offshore platformi. Dio su španjolske ACS grupacije, čiji je direktor Florentino Perez, aktualni predsjednik nogometnog kluba Real Madrida.

11. "TCB Group" - Vodeći španjolski lučki operater. Imaju terminal u Barceloni i nizu drugih španjolskih luka, te na Kubi, Brazilu i Meksiku.

Kineski brodar "Cosco" zainteresiran za privatizaciju riječke luke. Bilo kako bilo, Kinezi nisu među kandidatima za privatizaciju "Jadranskih vrata", najvrjednijeg dijela riječke luke, ali bi gradili NIZINSKU PRUGU RIJEKA-BOTOVO, Matični terminal, ".Miklavlje"

Prema rezultatima istraživanja međunarodnog projekta INTERIM prošle godine u svijetu je ostvaren promet veći od 500 milijuna kontejnera (TEU), a do 2020. g. očekuje se promet od milijardu TEU godišnje. Prometna potražnja preko luka Sjevernog Jadrana danas iznosi oko 2,2 milijuna TEU, a transportira se samo oko 750.000, jer nema dovoljno prometnih kapaciteta, a do 2025. g. prometna potražnja će iznositi najmanje 7,5 milijuna TEU (68 milijuna tona tereta) godišnje, što znači da je osigurano sigurno tržište za ulagače kapitala idućih najmanje 100 godina, a opće je poznato da u svijetu ima razvojnog kapitala za projekte sa osiguranim tržištem. Tu se treba posebno naglasiti da se radi o svojevrsnom monopolskom tržištu, jer mu je konkurencija, u startu (luke Sjevernog mora), u nepovoljnijem položaju najmanje za 30%.

Budući da se Hrvatska više ne može zaduživati u inozemstvu za izgradnju kapitalnih objekata prometne infrastrukture i budući da je potrošila sve druge razvojne instrumente, za izgradnju neproduktivne i ekonomski neopravdane autoceste prema Dubrovniku, sada joj stoje na raspolaganju samo dvije realne i strateški prihvatljive opcije:

1. Kandidiranje odabranih projekata za financiranje iz kohezijskih i strukturnih fondova EU, čiji se početni iznos očekuje na razini od 3,5 milijardi EUR-a, na rok od 2 godine.
2. Raspisivanje međunarodnog natječaja za traženje strateških partnera, koji će uložiti svoj razvojni kapital posredstvom instituta koncesija.
Da bi se odabrani projekti mogli kandidirati za kohezijske fondove i/ili za koncesijski natječaj potrebno je obaviti vrlo složene i obimne pripreme, koje zahtijevaju puno vremena i stručno-praktičnih znanja.

Također, važno je znati da pripreme projektne dokumentacije nisu iste za kandidiranje u fondove EU i međunarodne koncesijske natječaje, što dodatno komplicira cijeli proces. Konačno, nije realno očekivati skoro punopravno članstvo Hrvatske u EU, a i kada bi se to dogodilo iduće godine valja imati na umu da će se svejedno morati koristiti koncesijski institut, što znači da bi Vlada trebala, ovoga trenutka (danas), početi pripremati proces međunarodnog natječaja za kapitalne projekte.

Ovdje treba posebno istaknuti da će Hrvatska morati uzeti međunarodnu pozajmicu od 600 milijuna EUR-a i uplatiti svoju godišnju članarinu u proračun EU, kada dobije pozivnicu za punopravno članstvo, a iz EU fondova će koristiti raspoloživa razvojna sredstva samo na temelju gospodarskih projekata u kojima dokaže, po strogoj EU metodologiji od čak 259 stranica formata A4, osobiti gospodarski interes EU i ako uspije dokazati Europskoj komisiji da će njezini poduzetnici ostvarivati ekstra profite preko tih projekata na području RH. Do danas je samo 10 zemalja, članica EU, uspjelo ostvariti pozitivnu financijsku bilancu sa EU, što znači da su više iskoristile novčanih - razvojnih sredstava nego što su uplatile članarine, među kojima je Poljska na prvom mjestu, jer skupa sa nama izrađuje europske strateške projekte, a poljska Vlada ih potiče i prihvaća kao svoje stručnjake i eksperte. Naša susjedna Slovenija još uvijek nije uspjela iskoristiti više od 32% uplaćene članarine, pa je u negativnom financijskom saldu, kao većina drugih (17) članica EU.

Po pitanju "Hrvatske Svjetske Banke" gospodin Niko Šoljak nastavlja tvrdnjom da za gospodarstvo banaka ima ulogu krvotoka u ljudskom organizmu. Hrvatska, koja u svom vlasništvu ima samo 6% bankarskog kapaciteta, kontrolira samo 6% uvjeta za razvoj svoga gospodarstva, pa nisu osigurani uvjeti za isplativu proizvodnju i izvoz hrvatskih proizvoda čime smo dovedeni da se danas u hrvatskoj rijetko koji proizvod ispati proizvoditi. Paralelno sa gospodarskim programom moramo imati Hrvatski nacionalnu banku koja će pratiti investicije i financirati proizvodnju sa pristupačnim razvojnim kamatama. Do sada je, na ovu temu, održano je nekoliko skupova u ovim prostorijama, Grupa 100 u Clivelandu, New Yorku, Las Vegasu, Sydneyu i drugim gardovima svijeta. Kod realizacije tog programa zatražena je pomoć od Katoličke Crkve, konkretno od Zagrebačke Biskupije, te se nadamo da će uvaženi Kardinal Josip Bozanić osjetiti bilo svog naroda te pomoći da se ovaj program realizira i time osigura bolja budućnost Hrvatskom Narodu. HSSD posjeduje sve uvjete za osnivanje ove Banke i vjerujemo da će se, u sastavu programa "Međunarodnog poslovnog centra Karlovac", taj dio programa i realizirati.

Gospodin Miro Koletić iz Kande ističe da pitanje "Hrvatske Svjetske Banke" predstavlja pitanje nacionalne samostalnosti, kojeg bez nacionalne banke nema. Predlažem da se zajednički domovinska i iseljena Hrvatska organizira i taj program da zajednički realiziramo, kako bi se putem jedne banke pokrenula proizvodnja i financirali proizvodni i razvojni programi pod posebnom uvjetima pogodnim za razvoj proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti. Osobno ću pomoći koliko mogu sa gospodarstvenicima i poslovnim partnerima podržati taj program, kojeg treba što prije realizirati.

Gospodin Vjekoslav Maetić firma "Doking" naglašava: "Mi proizvodimo između ostalog strojeve za razminiranje, imamo tržite i narudžbe nedavno smo sa Amerikancima potpisali ugovor vrijedan 17 milijuna dolara. Kontaktirali smo banke u Hrvatskoj, ne možemo dobiti kredit za pokretanje proizvodnje i nabavu materijala, jer kažu da nemamo nekretnina, koje mogu hipotekarno pokriti taj kredit. Svugdje u svijetu poslovna sredstva se dobiju na gospodarski program, a kod nas program i ugovori o isporuci robe ne vrijede ništa i ni jedna banka u Hrvatskoj ne financira proizvodnju, pa smo mi u neravnopravnom položaju sa drugima u svijetu. Jednostavno nemamo uvjete za rad, jer našu proizvodnju banke ne prate. Hrvatska mora imati nacionalnu banku, koja će pratiti proizvodnju, stvaranje nove vrijednosti. Podržavam ovaj gospodarski program, uključit ću se i pomoći koliko mog da se isti realizira što prije.

Gospodin Tomisalv Mardain, vlasnik sam patenta stroja za razvrstavanje, odnosno mobilne tokarilice. Stroj je korišten u rudniku "Bor". Ove godine na popravku stroja, od 520 tona (posjedujem slike i video snimke tih radova). Prednost je što ga se može koristiti u velikim rudnicima za popravke strojeva do 1.000 tona pa i više. Ta vrsta servisa i remonta tek treba zaživjeti u svijetu. Uz ovo imamo još nekoliko usputnih patenata i naprava. Ni jedna banka u Hrvatskoj nije pokazala interes za ovu tehnologiju, s toga sam prisiljen ići po svijetu. Hrvatska nacionalna banka, kojoj je interes razvoj nacionalne tehnologije i napretka programe, koji garantiraju profit sigurno bi financirali dok sadašnje strane banke njih interesira samo potrošnja i financiranje proizvodnje u njihovim nacionalnim državama, a ne u Hrvatskoj. Od nedavno imamo ured i u Engleskoj moram se seliti i stvarati nove vrijednosti u drugim državama svijeta, jer u svojoj državi nemam uvjete.

Voditelj skupa napominje: Pojedinačno niti jedan, od prethodno istaknutih razvojnih projekata, nije samostalno financijski rentabilan i tehnološki održiv, jer su svi međusobno interakcijski povezani i uvjetovani, pa zajednički generiraju vrlo visoku profitabilnost i poslovnu sigurnost na dugi vremenski rok (100 godina).

Na pitanja dali su ovi programi predstavljeni na Vladi RH, odgovor je potvrdan, od gospodina Šoljka. Vlada RH ih ozbiljno razmatra i vjerujemo da će uskoro doći do potpisivanja sporazuma sa Vladom RH o njihovoj realizaciji. Na pitanje što će se desiti ako Vlada RH ne prihvati ove programe voditelj skupa gospodin Niko Šoljak odgovara:

1. Ovaj program svakako ide u realizaciju. Ako ga Vlada RH prihvati onda ide odmah i Hrvati će biti ti koji će voditi njegovu realizaciju.
2. Ako ovaj program Vlada RH ne prihvati, a prihvati ga jedna druga opcija, onda Vlada pada i program ide u realizaciju za nekoliko mjeseci.
3. Najgora varijanta je da ovaj program odbije Vlada RH i da ne ide drugom opcijom, pa će onda ići pod pritiskom hrvatskih vjerovnika i EU za godinu ili dvije, što će implicirati uvjete po kojima će drugi imati više koristi od Hrvatskog Naroda i Države Hrvatske, a mi Hrvati biti ćemo sluge u vlastitoj kući.
Napominjem i čvrsto vjerujem da će prevladati razum da će se prihvatiti realnost jer je ovaj program spas za Vladu RH, za hrvatski narod i Državu Hrvatsku. Prema tome ozbiljna Vlada ne može sebi dozvoliti da ne prihvati spas, koji joj se nudi, a da do danas u isti program nije uložila niti jednu kunu, dok je EU uložila nepovratnih 7 milijuna EUR-a.

Na postavljeno pitanje: Tko su investitori odnosno tko će investirati u navedene programe projekte ? uslijedio je odgovor da su prethodno navedeni samo partneri koji su, bez javnog poziva naše Vlade, dali svoja pisma namjere, a kada Vlada otvori međunarodni natječaj onda će se vidjeti pravi broj i struktura svjetskih investitora.

U kontekstu dokazivanja interakcijske sprege sveukupnog gospodarskog programa treba naglasiti da je Međunarodni poslovni centar "Karlovac" lociran na prostoru devastiranog, do danas ne obnovljenog hotela "Korana", u kojem je rezerviran poslovni prostor za desetak svjetskih ulagača kapitala, koji će svoje poslovanje širiti, preko područja Republike Hrvatske, na cijelu Europu i gospodarski svijet, kako to nalažu svjetska poslovna pravila. Svakom poslovnom partneru biti će ponuđeno od 50 pa do 200 m2 poslovnog prostora, koji će biti uređen prema njihovim zahtjevima i projektima sukladno njihovim potrebama.

Predsjednica "Hrvatskog Svjetskog Sabora" u Novom Zelandu prof. Suzanna Pinčević umjetnica i autorica knjige o Bleiburgu, je naglasila svoje zadovoljstvo predstavljenim programima iz kojih se vidi da Hrvatska ima izlaza iz krize, što će sa zadovoljstvom upoznati Hrvate u Novom Zelandu, te druge potencijalne investitore i sa mogućnostima ulaganja u RH. Predsjednica "Hrvatskog Svjetskog Sabora" za Sjevernu Ameriku gosp. Nevenka Čop iz Detroita, ističe da je izuzetno zadovoljna sa ovim skupom te sretna što Hrvatska ima izlaza iz krize. "Zahvalna sam za tako jednostavno i jezgrovito predstavljanje gospodarskog program, što mi omogućava da sa istim upoznam Hrvate u Americi i američke investitore, koji imaju namjeru investiranja u europske zemlje".

Gosp. Maja Jelinić u ime "Demokratske stranke žena" program gospodarske obnove Hrvatske u cijelosti podržava te naglašava da će žene hrvatske učiniti sve kako bi pomogle realizaciji istih. Gosp. Ivo Jolić, dipl. ing u ime Stranke Hrvatskog Zajedništva naglašava da je ovaj program Bogom dat i da vjeruje da nema poštenog građanina u RH, koji ove projekte neće podržati, jer je to naša budućnost i naš spas za izlaz iz teške moralne i gospodarske krize. SHZ je u službi naroda, kojoj je moral i moralne norme osnovno mjerilo vrijednosti čovjeka, biti će Vam na usluzi i pomoći u realizaciji predstavljenih programa.

Na kraju pozvani su sudionici Skupa da pridonesu boljitku Hrvatske bilo intelektualno, fizički ili financijski, s napomenom da je vrijeme za zajedništvo, za odgovornost kako za sadašnje tako i za buduće generacije. Odgovornost za opće dobro koje mora biti iznad osobnog interesa. Bez općeg dobra nema ni pojedinačnog dobra, osim kod pojedinaca koji osobni interes stavljaju iznad općeg. Privremeno oni dobivaju, a dugoročno sijeku granu na kojoj sjede.

 

Arheolozi zadarskog Sveučilišta pronašli su na jednom lokalitetu na Dugom otoku crtež star oko 15.000 godina. Riječ je o najstarijem crtežu pronađenom u Hrvatskoj. Arheolozi tvrde da se na oblutku naziru vijugave skalice, no dodatnom analizom pokušat će se utvrditi više detalja o crtežu.

Iznimno vrijedno arheološko otkriće pronašli su arheolozi Sveučilišta u Zadru na lokaciji u jednoj špilji na Dugom otoku. Naime, prema dostupnim podacima, arheolozi su pronašli koru oblutka od kremena na kojoj je bio dio crteža. Premda nisu pronašli i cjelovit prikaz, zadarski arheolozi uvjereni su da se radi o crtežu. Prema analizi same kore oblutka, arheolozi su procijenili da se radi o crtešu koji datira prije 15.000 godina. Prema tome, vrijedno otkriće na Dugom otoku je najstariji crtež pronađen na tlu Hrvatske. Oblutak je izuzet i odnesen na detaljnu arheološku analizu čime će se pokušati otkriti više detalja samoga crteža kojemu daj dio pripada. Riječ je o najstarijem crtežu u Hrvatskoj, a pronađen je u spilji na kori oblutka od kamena. Arheolozi nemaju cjelovit nalaz jer je oblutak puknuo, ali uvjereni su kako je doista riječ o crtežu. Dodatnom analizom pokušat će se utvrditi još detalja na samom crtežu.

                                                                                                                                                                                                                      Piše:Antonija

ZAGREB - Poznata hrvatska glumica i zvijezda američkih hit-serija poput “Lost“ i Navy CIS“ te nekoliko blockbustera Mira Furlan zaigrat će u novoj sezoni serije Nove TV “Najbolje godine“.U seriji, koja će za Furlan biti prvi TV projekt u Hrvatskoj nakon 25 godina, glumit će ulogu Violet, obične žene uvjerene u postojanje izvanzemaljaca.  

Igrat će u 25 epizoda, a kako doznajemo od producentske ekipe, glumica nije imala posebnih zahtjeva. Inače, Mira Furlan iza sebe ima burnu karijeru, a među ostalim se među prvima skinula pred kamerama u bivšoj Jugoslaviji, što danas komentira riječima da je bila ispred svog vremena. No, unatoč činjenici da je u bivšoj državi slovila za filmsku divu, tijekom Domovinskog rata emigrirala je u SAD, gdje je, kako otkriva sama glumica, čekajući ulogu jedno vrijeme prala i suđe po restoranima.

Također je napomenula kako se dosad nije, a niti neće, podvrgnuti estetskim zahvatima kako bi “produljila” mladost. Furlan razmišlja, kako je nedavno otkrila, i o povratku u Hrvatsku, no ne u skorije vrijeme.

                                                                                                                                                                                                                                               Piše:Antonija

Irena Zamuda, koja je sa svojim sinom Denisom pod pokroviteljstvom Centra za socijalnu skrb iz Čakovca u svojoj kući udomila devet starijih i nemoćnih žena, probudila se i počela spremati za odlazak u bolnicu. U međuvremenu je Alojzija već pješice otišla iz kuće te ju je udomiteljica pokupila putem i odvezla u bolnicu ne sumnjajući da se u njezinoj kući samo sat vremena ranije dogodila velika tragedija.  

Starije žene na spavanju je sjekirom ubila A.P. (82) iz mjesta Tupkovec, također štićenica udomiteljske obitelji. - Ubojstvo se dogodilo oko dva sata u noći u udomiteljskoj obitelji Denisa Zamude (27), kazao je glasnogovornik PU međimurske Krunoslav Gosarić. - Motiv je, prema sadašnjim saznanjima, pshihička rastrojenost počiniteljice. Ubojstvo je izvršeno s više udaraca sjekirom. Počiniteljica je napustila svoju sobu, koju dijeli s dvjema štićenicama, ušla u sobu žrtava i na spavanju ih usmrtila, kazao je Gosarić.

Oko sat vremena kasnije, u tri ujutro, počiniteljica zločina došla je u sobu 45-godišnje Irene Zamude, koja također udomljava štićenice, ali u susjednom objektu, i požalila se na zdravstvene tegobe. Kazala je da ima rak i da joj srce snažno lupa i zatražila da ju odvede u čakovečku bolnicu.Prema navodima policije, baka ubojica je već imala dijagnosticirane psihičke probleme, no što ju je potaklo na ubojstvo još nije poznato. Policija je privela staricu. U tijeku je kriminalistička istraga, a na teren su izašli i djelatnici Centra za socijalnu skrb, pod čijim je nadzorom poslovao dom za stare i nemoćne u Praporčanu.

                                                                                                                                                                                Piše:Antonija

Nakon prestanka ažuriranja podataka na stranici www.postani-student.hr maturanti su dobili novu obavijest koja ih upućuje na to da je prestanak ažuriranja u proteklih 48h opravdan zbog prikupljanja i obrade dijela rezultata dodatnih provjera koje provode visoka učilišta.

ŠIBENIK - Od danas Šibenčani i njihovi gosti vreće sa smećem i otpacima mogu na šibenskoj rivi bacati - pod zemlju. Na šibenskoj obali ispred Kneževe palače i Muzeja grada Šibenika, na zelenoj površini 'kod topova', kako to mjesto nazivaju Šibenčani, upravo su 'pušteni u rad' za hrvatske prilike vrlo neobični komunalni uređaji - svojevrsni podzmeni kontejneri za smeće sa hidrauličkikm liftom. Naime, na popločanoj tratini golim okom se mogu vidjeti samo četiri suvremeno dizajnirane ulaštene metalne posude s vratašcima, a oku nevidljivi i skriveni su uobičajeni plastični kontejneri za otpad koji se nalaze ispod njih, pod zemljom. Nakon što se kontejneri prepune, liftom se dižu na površinu i smeće odlazi na smetište, ukratko se može pojasniti kako rade ove 'moderne kante'.

Podzemne kante, kako se već nazivaju, Grad Šibenik je postavio 'u sklopu mjera za očuvanje stare gradske jezgre'.

- 'Projekt postavljanja podzemnih kontejnera za odlaganje komunalnog otpada. započeo je s prva četiri kontejnera s hidrauličnom platformom na rivi, Obalvljeni su radovi na iskopima i betoniranju podložne ploče, te polaganje sustava u građevinsku jamu. Na natječaj koji je Grad raspisao za nabavu i polaganje sustava, javio se samo jedan ponuđač- tvrtka Gradatin d.o.o. iz Sesveta. Sklopljen je ugovor na iznos od 287,7 tisuća kuna. Ovim projektom bit će uklonjeni kontejneri iz „bute“ koji su, posebice u jeku turističke sezone, odavali ružnu sliku grada i širili neugodne mirise - kazala je Ana Gojanović Rakić, pročelnica Ureda gradonačelnika. Komunalci su ovaj posao završili u posljednji tren uoči otvaranja šibenskog Međunarodnog dječjeg festivala koji se najvećim duijelom odigrava u straoj gradskoj jezgri, čiju ljepotu i vrijednost i dalje umanjuju neuredni punktovi s kontejenerima za otpad.

 Čini se kako se o tome ipak počelo razmišljati više nego prijašnjih destljeća, iako je nezgrapno što su radovi započeli kad i turistička sezona. Dogradonačelnik Franko Vidivić kaže kako je lokacija kod topova prva u središtu grada među punktovima na kojima se namjerava učiniti isto.. - Ipak radi se o visokoj cijeni od oko 250 tisuća kuna plus PDV, pa iz financijskih razloga ne možemo odjednom riješiti sve punktove na kojima to treba napraviti, pa ćemo to raditi postupno, do konca mandata ove gradske vlasti - kako je kazao F. Vidović. Šibenčani su danima nagađali čemu odjednom golema rupetina na rivi, a obješnjenje je stiglo čim su postavljene nove zanimljivo oblikovane kante koje, kako je kazao jedan od radoznalih Šibenčana, 'kao da zovu da odmah u njih baciš neko smeće'.

                                                                                                                                                                                                 Piše:Antonija

Do sada smo prikupili 91 posto potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, a današnja potpora Hrvatskog seljačkog saveza još je jedan dokaz da su i radnici i seljaci svjesni krize u koju nas je dovela ova nesposobna vlast. Nakon sindikalnog zajedništva, od danas imamo zajedništvo radnika i seljaka kao nekada. Unatoč prerigidnom Zakonu o radu uspjet ćemo za pregovaračkim stolom. Na pregovore se vraćamo odmah nakon završetka akcije prikupljanja potpisa, 23. lipnja ukoliko nas druga strana želi slušati, ali naš kredibilitet je nekoliko stotina tisuća potpisa - rekao je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a i koordinator svih središnjica danas na sindikalnom štandu u središtu Vinkovaca. Matijašević je dodao da će prikupljeni potpisi znatno ojačati pregovaračku poziciju, a time i pojačati institut Ugovora o radu kojega vlast svim silama nastoji osporiti. Tomislav Pokrovac, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza najistočnije županije, rekao je dajući potporu sindikalistima u Vinkovcima da su ovakve akcije jedini način da radnici ostvare svoja prava.

Istaknuo je kako i seljaci planiraju akcije, ali ne žele poticaje koji bi se seljacima isplaćivao iz džepova građana "već želimo svoj novac koji smo zaradili". Milivoj Šuša, koordinator za peticiju u Vukovarsko-srijemskoj županiji izvjestio je da su do sada obrađene liste s točno 14 005 potpisa dok su druge još u obradi, ali do kraja akcije broj potpisa će se povećati. On je rekao da je odaziv na peticiju izvanredan i osim radnika, nezaposlenih i seljaka, pridružili su im se umirovljenici, branitelji i mnoge nevladine udruge.

Premijerka Kosor je ovoga tjedna ipak odustala od najave da sa sjednice Vlade Saboru uputi amandmane na izmjene Zakona o radu. Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je nakon sjednice da odustajanje od slanja amandmana nije povezano sa zahtjevom sindikata da se o njima ne raspravlja dok se ne završi prikupljanje potpisa. Matijašević je ovih dana oštro upozorio predsjednika Sabora Luku Bebića da se "ni u kom slučaju ne usudi staviti na dnevni red Sabora" Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu dok se prikupljaju potpisi za referendum.

                                                                                                                                                                                               Piše: Antonija

Ledov sladoled King Double na moru stoji 21 kunu, Macho 13 kuna, a Snjeguljica nevjerojatnih devet kuna. Takvim cijenama bili su zatečeni Zagrepčani koji su se proteklog vikenda našli u Rovinju, na Krku te u Bolu na Braču.

"Ostao sam šokiran cijenom svog omiljenog sladoleda Snjeguljice od čak devet kuna, a za koji znam da svugdje u Zagrebu stoji pet kuna. Upitali smo i za objašnjenje prodavačicu, koja nam je samo šturo rekla da su takve cijene sladoleda na moru i da je vlasnik tako odredio. Šok i nevjerica mogli su nam se iščitati na licima, a sladoled nam je prisjeo", objasnio je Zagrepčanin Hrvoje Delač za Večernji list.

Ništa bolje nije prošla ni obitelj Pećnjak u kampu Glavotok u Krku.

"Otišao sam kćeri kupiti sladoled i jedan Macho platio 13 kuna! Ostali smo neugodno iznenađeni ovim strašno visokim cijenama! Razumljivo je da su cijene više na moru nego na kopnu, ali ovo je stvarno previše", kaže razočarani Zagrepčanin.

U Bolu na Braču cijena sladoleda King Double nevjerojatnih je 21 kunu, a u Zagrebu stoji 13 kuna.

Ledovi sladoledi svugdje u zemlji imaju gotovo istu cijenu. "Ledo daje preporučene cijene, ali zakonski ne može tražiti od trgovaca da ih se pridržavaju", objasnili su iz Leda.

No, nisu samo cijene sladoleda te koje rastu. Cijene hrane i pića također divljaju. Tako, primjerice, ako želite uživati u jutarnjoj kavi (crnoj!) na terasi uz pogled na more, morat ćete izdvojiti i 15 kuna na Hvaru.

Obožavatelji pizze morat će u pojedinim restoranima izdvojiti i do 70 kuna za jednu (Romeo u Rijeci), a cijene morskih specijaliteta penju se i do 170 kuna samo za jednu osobu, dok na kopnu takva plata stoji oko 120 kuna.

Visokim cijenama neugodno su iznenađeni i strani turisti, piše Večernji list.

U proteklih nekoliko dana maturanti su dobili sve rezultate svih dijelova državne mature koju su polagali. Na stranici www.postani-student.hr imaju uvid u svoj korisnički račun u koji spadaju osobni podaci, studijski programi koje mogu još uvijek mijenjati i odabirati te rezultati državne mature i rezultati po prijavljenim studijskim programima. Iako svakome od maturanata na stranici piše: "Rezultati po prijavljenim studijskim programima ažuriraju se jednom dnevno, u ponoć." to se nikako nije dosada pokazalo točnim. Zadnje ažuriranje je znalo biti u 8h ujutro, nekada navečer oko 21h, a ponekad popodne, zavisi kako koji dan.

Maturanti su se počeli preko Facebooka i raznih foruma izjašnjavati da se bude rano ujutro te kasno idu spavati samo da bi pogledali novosti u vezi plasmana na studije.

Današnja glavna tema je bila ta da se stranica www.postani-student.hr nije ažurirala više od 24h, točnije od 17.06.2010, oko 13:00h.

Kako će se dalje odvijati situacija, pratite na www.grad-brod.info

Seljaci-predstavnici Kordinacije pet slavonskih županija, ponovno su se okupili i to ovoga puta u središtu Retkovaca kako bi sa, kako su rekli, zadnjeg mirnog prosvjeda, upozorili Vladu RH da nije ispunila sve što je dogovoreno tzv. Đakovačkim sporazumom.

Oko 100 seljaka sa 40-ak traktora mirno je prosvjedovalo u četvrtak od 10 do 13 sati poručivši kako Vlada nije seljacima platila dug iz 2008. godine kao i poticaje u stočarstvu i ratarstvu koji su trebali biti isplaćeni ili je njihova isplata trebala već početi.

Tomislav Pokrovac, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza (HSS) Vukovarsko-srijemske županije upozorio je i otkupljivače pšenice koji im još nisu ponudili nikakvu cijenu pšenice, iako je žetva na pragu te dodao kako oni vjerojatno čekaju da seljaci svoju pšenicu ovrše i smjeste u njihove silose pa će ih tada početi ucjenjivati otkupnom cijenom.

Pokrovac je novinarima pročitao 14 zahtjeva koje traže okupljani seljaci, a među njima je obustava kaznenih postupaka protiv seljaka koji su sudjelovali u proljetnom prosvjedu, hitno ukidanje poticaja iz proračuna za uvoz prasadi, teladi i junadi, provedbu europskih standarda za smrznuto meso iz uvoza kao i za uvoz sira i otkup uljane repice od devet posto vlage, cijena pšenice ovogodišnjeg roda od 1,20 kuna po kilogramu, poštovanje zakona u vezi s analizom pšenice i uvođenje u obračun bijelih primjesa, uvođenje reda u prodaju kruha i najvišu cijenu te namirnice od pet kuna, donošenje zakona o analizi šećera i šećerne repe s pravom proizvođača da mogu u posebnom laboratoriju, izvan šećerane, provjeriti primjese i digestiju te hitnu dostavu podataka o uvozu stoke i smrznuta mesa u Hrvatsku u 2009. i prvom tromjesječju ove godine.

Sa prosvjeda je poručeno kako će se po njegovu okončanju sastati predstavnici koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje radi dogovora o daljnjim potezima te kako, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, neće prezati ni od masovnih prosvjeda.
 

ZAGREB - Marina Buntić Juričić nova je glasnogovornica predsjednika Sabora Luke Bebića. Profesorica je njemačkog i engleskog jezika i ima 12 godina staža, doznaje se iz saborskog Ureda za informiranje.

Profesorica Buntić bila je najbolja od 38 ukupno prijavljenih kandidata za ovaj natječaj, a njih 18 zadovoljilo je uvjete natječaja dok ih je sedmero pristupilo testiranju. Ona je s još svojih dvoje kolega prošla prag i išla na usmeno ispitivanje.

Kako stoji na profilu Linkedin profilu Marine Buntić Juričić na novi posao u Sabor dolazi nakon osam godina voditeljskog, novinarskog i uredničkog rada na HTV-u. Nakon toga je radila u Hypo Alpe Adria Banci u odjelu za odnose s javnošću, a prije dolaska u Sabor radila je i u agenciji Pleon Dialog.Najbolje je ispunila test iz engleskog jezika, a po svemu sudeći, funkciju glasnogovornice predsjednika Sabora obnašat će od 1. srpnja kad ističe rok od 15 dana koji je predviđen za žalbe.

Nove sekundarne domene tako će se od 1.7.2010. godine umjesto preko CARNet-a početi registrirati i produživati preko registrara čiji popis možete pronaći ovdje, a postojeće će od 1.10.2010. godine ići u reviziju u kojoj će se odlučiti hoće li se njihovo godišnje korištenje naplaćivati ili ne, piše Rep.hr.

Prema CARNetovim pravilima, sve domene čiji je naziv identičan imenu (ili skraćenom imenu) tvrtke bit će besplatne, a u nekim slučajevima i kad ime domene odgovara akronimu, o čemu će odlučivati CARNetova revizija.

Točne cijene ovisit će o ponašanju registrara, s obzirom da će oni CARNet-u plaćati 400 kuna po naplatnoj domeni, a krajnja cijena bit će uvećana za njihovu proviziju i PDV. Prilikom prvih najava krajem prošle godine govorilo se o cijeni .hr domene od 700 kuna, no čini se da će ona biti znatno manja, pogotovo kad se vidi kako su u slučaju .com.hr domena registrari doslovno ratovali spuštajući provizije.

Od ranije poznata novost je i ta da će se po novome domene produživati svake godine, zbog čega će postojati mogućnost brisanja domene ne bude li produžena na vrijeme. Zoran Vlah iz CARNeta podsjetio je kako će CARNet taj postupak obavljati uz prethodna upozorenja, a u početku će CARNet vjerojatno i produžiti rokove koji iznose 15 dana za prestanak aktivnosti domene i 30 dana za njezino brisanje (od trenutka kad je vlasnik ne produži).

Dodatne informacije je moguće saznati putem CARNetovog linka o registraciji ili putem pravilnika objavljenom još u travnju.

Pismeni nalog Uprave zaštitari nisu imali, Sever je odbila testiranje pa joj sad prijeti opasnost da joj u karakteristikama stoji da je bila alkoholizirana na poslu. Pokušali smo doznati zbog čega se uopće testiranje provodilo, ali na žalost nismo dobili odgovor. Možda je u pitanju samo bizaran početak HRT-ovog restrukturiranja.

Bivša miss Hrvatske Ivana Ergić nosila je revije na Dreft Fashion Weeku, a njen nastup je iz prvog reda pažljivo pratio Marin Cvitan.

Kasnije su se družili i razmjenjivali nježnosti na after partyju, pokazujući se po prvi put u javnosti kao zaljubljeni par. Naime, bivšeg zaštitara Marina Cvitana sada poduzetnika počelo se dovoditi u vezu s lijepom manekenkom još u ljeto 2008. Oni su tada demantirali glasine da su zajedno.

Njihovu novopečenu romansu tada su prekinuli Marijevi problemi sa zakonom, no opet su se počeli sastajati nakon njegovog izlaska iz zatvora.

Zajedničkim pojavljivanjem na prošlotjednoj zagrebačkoj modnoj reviji pokazali su da više nemaju namjeru skrivati svoju vezu.

Najmlađi sin Kreše Peteka, jednog od najimućnijih poduzetnika u Ivanić Gradu, Miroslav Petek (24) zbog brzine sletio je mercedesom s ceste u Ulici Dragutina Flajpana nedaleko od Ivanić Grada udarivši u betonski stup Elektre jučer oko 7 sati na povratku sa svoje momačke večeri. Teško je ozlijeđen kao i njegov suvozač Petar Bitanga (26) te im je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju.

Prema prvim informacijama iz policije, uzrok nesreće bila je prebrza vožnja, no zbog teških ozljeda policija nije mogla vozača alkotestirati na mjestu događaja pa će se tek danas doznati je li bio pod utjecajem alkohola.

Trebao se oženiti

Kako doznajemo, Miroslav Petek, sin imućnog poduzetnika i vlasnika tvrtke Elektrocentar, trebao se oženiti sljedeći tjedan. Nije ovo prva prometna nesreća u obitelji imućnog ivanićgradskoga poduzetnika.

Stariji Miroslavov brat, Mario Petek, na početku godine nepravomoćno je osuđen na pet godina zatvora jer je lani pijan skrivio nesreću u kojoj je poginuo Dražen Bočki. Prije nekoliko godina Mario Petek također je u prometnoj nesreći skrivio smrt Gorana Čolića, no kako je bio mlađi punoljetnik, tada je uvjetno osuđen.

Susjedi u strahu

Policija je izvijestila o nesreći u kojoj je mercedes od udara u stup prepolovljen te dala inicijale vozača i suvozača, no susjedi i očevici potvrdili su kako je riječ upravo o Miroslavu Peteku koji je ovom nesrećom nastavio crni obiteljski niz. Ivan Pavković, ispred čije je kuće pokošen betonski stup, samo nekoliko minuta prije kosio je travu te ne zna što bi se dogodilo da su mladići naletjeli ranije.

– Čuo sam udarac i kad sam izišao, vidio sam dijelove automobila posvuda na cesti i u kanalu. Moj je sin zvao policiju i hitnu pomoć, koja je brzo stigla – kaže Pavković. Komentar oca Kreše Petaka nismo uspjeli dobiti jer se nije javljao na mobitel. Zbog straha od mogućih posljedica većina stanovnika Ivanić Grada nije htjela imenom i prezimenom izići u javnost, no osuđuju ovakvo ponašanje u prometu.

Još pamte teške nesreće koje je u posljednjih nekoliko godina izazvao stariji Petekov sin Mario, koji je sada nepravomoćno osuđen.

Naime, nakon što je otkriveno kako je test iz hrvatskog jezika na državnoj maturi prepun dvosmislenih, pa i netočnih pitanja, oglasili su se i odvjetnici koji su maturantima ponudili barem malu zadovoljštinu. Kažu, maturanti mogu tužiti državu zbog duševnih boli.

"Formalno je moguće tužiti zbog pretrpljenih duševnih boli, iako se radi o delikatnom problemu koji bi trebalo vrlo podrobno ocijeniti i usporediti s dosadašnjom sudskom praksom", kazao je za Slobodnu Dalmaciju poznati splitski odvjetnik Siniša Štimac.

Naime, sigurno je da maturanti koji bi 19. lipnja trebali doznati rezultate iz testa hrvatskog jezika neće mirno spavati budući da postoji mogućnost da će se ti testovi, dakle njih 33.500, morati ponovno ocjenjivati!

Iz nadležnog Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i resornog Ministarstva još uvijek nema nikakvog službenog odgovora o tome kako će se dalje razvijati situacija. Prema neslužbenim informacijama, u petak nije određen prag prolaznosti, nego su stručne skupine odlučivale o točnosti primjedaba koje je prva otkrila Suzana Kačić-Bartulović, profesorica kroatistike i južnoslavenskih filologija te članica Malog vijeća Društva profesora hrvatskoga jezika.

Prema Pravilniku Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, učenici imaju pravo žaliti se nakon službene objave testa, i to u roku od tri dana, a Centar je potom dužan očitovati se tijekom osam dana. Konačnu odluku o ispravku ocjene ili bodova ipak na kraju donosi Ministarstvo.

"Razočarana sam da su stručnjaci uopće mogli napraviti toliko pogrešaka, a uzeli su velike novce. Baš sam ljuta, ali ponajprije zabrinuta što će se sljedeće događati. Radi se o našim sudbinama, svi maturanti strepe, dok službeno ništa ne možemo saznati. Tko zna što nas čeka", komentirala je maturantica Adriana Balić, koju je vijest o dvojbenim ispitima zatekla u Zagrebu, gdje polaže prijemne ispite.

Podsjetimo, članovi komisije koji su sastavljali pitanja za test iz hrvatskog jezika u posljednje četiri godine dobili su po 190 tisuća kuna svatko. Pouzdani izvor blizak Ministarstvu za Slobodnu Dalmaciju je otkrio da se članovi povjerenstva još od 2006. godine tjedno okupljaju u Centru, a za svaki sastanak dobiju 500 kuna!

Ipak, sedmeročlanom povjerenstvu potkralo se gotovo 20 pogrešaka u dvama ispitima!

I u nedjelju će temperature biti od 28 do 33 stupnja, ali na zapadu i u gorskim krajevima očekuju se grmljavina i pljuskovi, koji mogu biti i izraženiji.

Na zapadu bi zamjetnije osvježenje trebalo biti u utorak, s temperaturom oko 23 stupnja. Poslije vrućina i u zagrebačkom Maksimiru izmjerenih 31 Celzijev stupanj, mnogi građani potražili su pomoć liječnika ili čak na trgovima i ulicama kolabirali. Tako su jučer djelatnici Hitne pomoći imali pune ruke posla, i to ne samo sa starijim građanima već i s mlađima. Liječnici upozoravaju srčane bolesnike, visokotlakaše i dijabetičare da izbjegavaju izlazak iz kuća i stanova između 10 i 17 sati. – Zanimljivo je kako rijetko našu pomoć potraže radnici koji po tim vrućinama moraju raditi. Oni već znaju pravila kojih se strogo pridržavaju – kažu u Hitnoj. A pravila doista nije teško upamtiti – pijte u danu dvije litre tekućine, čak i onda kad niste žedni, pojedite nešto slano i zaštitite glavu kapom.

U Hitnoj mole roditelje da u automobilima po ovim vrućinama nipošto ne ostavljaju djecu, čak i ako misle da će se vratiti za minutu.

                                                                                                                                                                                                                         Piše:Antonija

Višnja joj je najbliži rod, a Zdravku su ona i muž krsni kumovi.

Suznih očiju gospođa Milka lista album s fotografijama s vjenčanja Peveca na kojima je Višnja u bijeloj vjenčanici kupljenoj u Njemačkoj, te na čelu povorke koja je tog 1. svibnja 1982. prošla kroz njezino rodno selo Donje Moste i Zdravkovo Srednje Moste, udaljene 20-ak kilometara od Bjelovara. Poput mnogih u bjelovarskom kraju i Blažekovići se ovih dana neprestano pitaju kako se poslovno crastvo Pevecovih rasplinulo kao balon od sapunice?

“Nisu pazili na svoje zaposlene, posebno direktore koji su se, čujem, obogatili na njihov račun, sagradili si kuće i apartmane. Višnja i Zdravko su najpošteniji ljudi koje poznajem. Bila sam na njih uvijek jako ponosna jer ih bogatstvo nije promijenilo."

Vlada neće ove jeseni donijeti zakon o masovnom oporezivanju stanova, ali će povećati porezna davanja na luksuzne automobile, plovila, jahte i kuće za odmor! Naš sugovornik iz Vlade kaže da još nisu određeni novi porezni razredi, no uvjerava da će veće poreze plaćati samo vlasnici luksuznih jahti i automobila.

Udar na vikendaše Porezni će udar ići prema vlasnicima kuća za odmor koji sada plaćaju od 5 do 15 kuna poreza po četvornome metru, ovisno o odluci lokalnih jedinica. Godišnje se od poreza na 182 tisuće vikendica ubere oko 100 milijuna kuna (u prosjeku 550 kn po vikendici). Taj porez prihod je lokalnih jedinica pa će se idućih dana s gradovima dogovarati iznos povećanog poreza na vikendice. Promjenama u sustavu poreza na dohodak lokalne će jedinice izgubiti oko 700 milijuna kuna što će se, kaže sugovornik iz Vlade, nadomjestiti oporezivanjem bogatijih kategorija stanovništva “prema njihovoj kupovnoj snazi”.

Premijerkinu najavu uvođenja imovinskog poreza javnost je interpretirala kao najavu oporezivanja stanova i kuća – jer je porez na nekretnine najčešći oblik koji se koristi pri oporezivanju imovine – no izvor iz Vlade kaže da će se o širem oporezivanju imovine raspravljati tek 2011., nakon što se povežu katastri i administracija dobije cjelovit uvid u imovinu građana. Hrvatski se porezni sustav oslanja na poreze na potrošnju jer PDV i trošarine donose polovicu poreznih prihoda. Već dulje vrijeme neki stručnjaci i stranke (gotovo sve izuzev HDZ-a) traže da se imovina jače oporezuje. Sugerirao je to ovih dana i predsjednik.

Hrvatski državni organi su se odlučili zadati udarac takozvanoj nogometnoj mafiji, hrvatski ljubitelji nogometa zadovoljno trljaju ruke, čekajući kažnjavanje onih koji su ih »delali majmunima«. Buktanje ove afere automatski budi sjećanja na davne dane, pokazujući da posljednje sumnje nisu ništa nova na ovim prostorima, na kojima se, uz raznorazne pomoći više od pola stoljeća namještalo rezultate. Afere su ciklički jedna za drugom potresale nogomet u bivšoj Jugoslaviji, potom i u Hrvatskoj, od one davne vezane uz golmana Planinića, preko pokušaja raskrinkavanja kriminala od strane Šajbera u bivšoj državi, sve do hrvatskih dana i suca Katuše i Krečaka.

Šajberov potez

Prvenstvo Jugoslavije 1985./86. godine, pedesetosma sezona po redu, ušlo je u povijest, zahvaljujući drugu Slavku Šajberu. Prvak bivše države je naime postao »Partizan« iz Beograda, osvojivši svoju desetu titulu prvaka, sve to u sezoni koju su obilježili skandali i optužbe oko namještanja utakmica u posljednjem, 34. kolu prvenstva. Nakon posljednjeg kola »Partizan« je postao prvak zahvaljujući boljoj gol razlici od drugoplasirane »Crvene zvezde«, međutim, 20. lipnja 1986. Predsjedništvo nogometnog saveza Jugoslavije, na čelu sa Slavkom Šajberom, donijelo je odluku da se: 1. poništi posljednje kolo sezone 1985./86. i naredi ponovno odigravanje svih devet utakmica, 2. da se oduzme šest bodova svakom od 12 klubova, »Partizanu«, »Crvenoj zvezdi«, » Veležu«, »Rijeci«, »Dinamu«, »Budućnosti«, »Željezničaru«, »Sutjesci«, »Čeliku«, »Sarajevu«, »Vojvodini« i »OFK Beogradu« osumnjičenim za namještanje utakmica, što je značilo da će sljedeću sezonu 1986./87. početi s minusom od šest bodova. Svi koji su bili optuženi za namještanje implicitno su, osim »Partizana«, priznali krivicu, pristali su na ponovno odigravanje utakmica. »Partizanov« susret je inače registriran sa službenih 3:0 za »Željezničar«. Kao posljedica toga »Partizan« je izgubio naslov s obzirom na to da ga je na ljestvici prestigao ljuti rival »Crvena zvezda«. Na Šajberov potez je uslijedila serija žalbi i tužbi od strane »Partizana« i cijeli slučaj je završio na Ustavnom sudu. Dok su ta visoka instanca i Sud udruženog rada Srbije donijeli presudu, sljedeća sezona 1986./87. je već bila završena i prvak je postao skopski »Vardar«, sve zahvaljujući činjenici da je 10 momčadi započelo prvenstvo s minusom od 6 bodova.

Sudski uzmak

Na koncu je sudska presuda glasila da nema dokaza o namještanju u posljednjem kolu prethodnog prvenstva i naslov je vraćen »Partizanu«. Ovo je automatski značilo da nema razloga za oduzimanje bodova u sezoni 1986/87. i nakon novog novog zbira bodova »Partizan« je postao novi prvak, umjesto »Vardara«, koji je je ipak igrao u Kupu šampiona. Inače, u onom spornom posljednjem kolu »Partizan« je sa 4:0 pobijedio »Željezničar«, taman koliko mu je trebalo. Ta utakmica u Beogradu je počela s desetak minuta zakašnjenja jer je »Partizan«, zlu ne trebalo, organizirao oproštaj od svog kapetana, majstora Momčila Vukotića. »Crvena zvezda« je identičnim ishodom slavila na Koševu sa »Sarajevom«, a bio joj je potreban uvjerljiviji uspjeh od onog »Partizanovog« da bi postala šampion. U tom danu lakrdije se sve poklopilo, gledatelji su tako svjedočili »Dinamovu« vatrometu golova u Novom Sadu, gdje su »modri« potukli »Vojvodinu« čak 7:1. Zagrepčanima je trebao čim uvjerljiviji trijumf radi plasmana u Kup Uefa. Ni daleko od Novog Sada, u Splitu, također nisu škrtarili, »Hajduk« je svladao vinkovački »Dinamo« 5:3. »Bilima« je trebala pobjeda, a gost Davor Čop, bivši »hajdukovac«, koji se borio za titulu golgetera prvenstva, postigao je sva tri gola za Slavonce. »Sutjesci« je u tom kolu trebao bod za ostanak, u Nikšiću je sa susjedom »Budućnosti« iz tadašnjeg Titograda odigrala »samo« 5:5. »Čelik« i »Rijeka« su u Zenici igrali 1:1, po mjeri »bijelima« bod za Kup Uefa, Zeničanima za ostanak. U taj mozaik se uklopio »OFK Beograd« mostarskom pobjedom nad »Veležom« 3:2, s time da su »rođeni« bili osigurali Kup Uefa, dok su se Beograđani spašavali.

Potres zbog Planinića

Puno manje »rekla-kazala« je bilo šezdesetih, s golmanom sarajevskog »Željezničara« Rankom Planinićem u naslovnoj ulozi. On je napismeno priznao da je njegov klub pomogao »Hajduku« i zagrebačkoj »Trešnjevci« u nastojanjima da ostanu u Prvoj ligi. Sarajlije su 31. svibnja 1964. g. izgubili u Splitu 4:0, a 7. lipnja, u pretposljednjem kolu, prepustili Zagrepčanima bod 3:3. Disciplinski sud FSJ-a je 27. kolovoza 1965. izrekao oštru presudu. »Željezničar«, »Hajduk« i »Trešnjevka« su izbačeni iz Prve lige. Funkcionari »Želje«, među kojima i predsednik kluba Nusret Mahić, doživotno su isključeni iz nogometa, a slavnim majstorima sarajevskih »plavih« Ivici Osimu i Dragi Smajloviću je zabranjeno igranje godinu dana. I voditelji »Hajduka« na čelu s predsjednikom Josipom Koštom su isto tako doživotno maknuti iz nogometa kao i dva člana Upravnog odbora »Trešnjevke«. Kažnjen je i slavni direktor »Dinama« Otto Hoffman, jer je posredovao da »Željezničar« pomogne zagrebačkim »zelenima«. Doživotno su kažnjeni i treneri »Hajduka« i »Željezničara« Milovan Ćirić i Vladimir Konjevod, a Planiniću je, vjerojatno zato jer je bio svjedok, sve oprošteno. Kasnije su kazne umanjene, a nova afera je buknula 1969. godine kada je slavni golman »Sarajeva« Refik Muftić prijavio da mu je uoči utakmice s »Olimpijom« nepoznati čovjek nudio novce da primi gol ili napravi jedanaesterac. Uzeo je, po savjetu milicije i kluba, 2.000 novih dinara, ali je njegov klub pobijedio 17. studenoga 1969. s 4:1. Kola su se slomila na Antonu Franetiču, članu uprave »Olimpije« i službeniku »Ljubljanske kreditne banke i štedionice«. Za tri godine je izbila izbila afera »bunde« kada je u kvalifikacijama za ulazak u Prvu ligu subotički »Spartak« na penale izbacio titogradsku »Budućnost« 16. lipnja 1972., nakon čega je novi prvoligaš odveo suce, (Strezo Trpkovski, Đorđe Simonovski i Goce Popov) u razgledanje skladišta tvornice konfekcije »Železničar« odakle su oni izašli s odijelima i ženskim bundama.

Spajić i Katuša

»Dobre navike« dogovora su prenesene i u novoosnovanu državu, neovisnu Hrvatsku. Nećemo nabrajati previše slučajeva, spomenimo tek ljeta 2002. godine, dizanja prašine nakon čega su optuženi popularni pokojni predsjednik »Hrvatskog dragovoljca« Stjepan Spajić i sudac Ivan Katuša. Spajić je sucu dao deset tisuća maraka za utakmicu »Slaven Belupo« – »Hrvatski dragovoljac«, a kako je njegov klub poražen s 2:1, tražio je povrat novca, što je Katuša navodno i učinio. Spajić je na koncu kažnjen dvogodišnjom suspenzijom, a Katuša doživotno izbačen iz nogometa. Zanimljivo je kako je tada živopisni Rođo u svim medijima i pred nadležnim organima izjavljivao »Katuši sam dao 10 tisuća maraka da sudi pošteno, a ne za nas«. Rijeku i cijelu Hrvatsku je potresao događaj famoznog »otimanja naslova prvaka« iz lipnja 1999. suđenjem utakmice posljednjeg kola prvenstva između »Rijeke« i »Osijeka« u Rijeci. U središtu afere tada su bili sudac Alojzije Šupraha i njegov pomoćnik Zoran Krečak na čiju je podignutu zastavicu paški sudac prihvatio signalizaciju nepostojećeg zaleđa »Rijekinog« napadača Asmira Hasančića. Tako je u posljednjoj minuti spriječio »bijelo« osvajanje prvenstva pored »Dinama«. Nova epizoda vječitog nadmudrivanja »lopova i žandara« upravo je u tijeku, pitanje je kakav će biti rezultat ove zanimljive »utakmice«.

Provalili su u noći na srijedu, između 18 i 7 sati, u skladište automobila tvrtke Impuls Leasing u Susedgradu. Šteta je viša od milijun kuna. Policija je obavila očevid, ali zasad nije poznato jesu li provalnici imali pomagače iznutra, iz tvrtke. Goran Znika, koji radi u prodaji automobila Impuls Leasinga, kaže kako je njihova tvrtka mlada i do sada nisu imali takvih slučajeva.

Zbog policijske istrage, koja je u tijeku, rekao je kako ne želi iznositi detalje pljačke:

- Prema mojem mišljenju, to nije bilo tko. Riječ je o organiziranom kriminalu. Šteta je vrlo velika jer su ukrali četiri automobila visoke kategorije - rekao je Znika.

Hajrudin Merdanović, naš novinar i stručni istražitelj za krađe automobila, kaže da su lopovima najdraži njemački auti, koje zatim prodaju u istočnoj Europi.

- Krađu tih automobila razvili su do savršenstva. Osim toga, oni su cijenjeni na ‘gladnom’ tržištu - rekao je Merdanović i dodao kako ukradene automobile lopovi prodaju po 50 posto nižoj cijeni od regularne.

Najlakša krađa je, pojašnjva Merdanović, kopirati ključ ili doći do originalnog ključa. Obično lopovi, dodaje, traže nekog od zaposlenika kuće ili iz autopraonica da im pomogne. No ima lopova koji provaljuju u vozilo i lome bravu. Sve češći su i oni koji kradu sofisticiranim načinom, tj. presijecaju kodni signal daljinskog ključa.

INSPIRACIJU SU NAŠLI U FILMU? U filmu “Nestali u 60 sekundi” Nicholas Cage, kralj kradljivaca automobila, ukrade ih 50 u jednoj noći.

U pravne načine borbe protiv audio i audiovizualnog piratstva spada primjena kaznenopravnih, građanskopravnih i upravnopravnih propisa koji ga mogu spriječiti ili umanjiti. Pravne norme koje mogu pomoći suzbijanju piratstva možemo podijeliti u dvije skupine. U prvoj su specifične norme koje se izričito odnose na piratstvo. Takve su primjerice pojedine odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ili Kaznenog zakona.

S druge pak strane postoje norme koje imaju općeniti karakter i nisu mišljene niti za jedan poseban slučaj, ali se mogu primijeniti uvijek, pa i na piratstvo, crime kad su za to ispunjeni određeni uvjeti. Primjerice, riječ je o odredbama Zakona o kaznenom postupku o privremenom oduzimanju predmeta, pretrazi, osiguranju dokaza ili pak odredbama obveznog prava koje se odnose na naknadu štete. Osnovni izvor autorskog prava i srodnih prava (prava izvođača i prava proizvođača fonograma) u Republici Hrvatskoj je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/2003). Za povredu tih prava predviđene je građanskopravna, prekršajnopravna, kaznenopravna i upravnopravna zaštita.

U slučaju povrede autorskog prava (korištenja glazbenih djela bez odobrenja HDS ZAMP-a) navedeni propisi predviđaju upravnopravu, kaznenopravnu, prekršajnopravnu i građanskopravnu zaštitu. Upravnopravna zaštita odnosi se na zabrane koncerata i glazbenih priredbi koje se organiziraju bez odobrenja HDS ZAMP-a. Naime, nadležna policijska uprava ili policijska stanica dužna je na zahtjev HDS ZAMP-a kao organizacije koja štiti autore glazbenih djela zabraniti održavanje priredbe ili koncerta na kojoj se bez propisana odobrenja koriste autorska glazbena djela. Ova obveza policije iznimno je važna i spada u preventivnu djelatnost policije s ciljem sprečavanja kršenja i zloporabe autorskog prava.

Kaznena djela protiv autorskog i srodnih prava određena su Kaznenim zakonom kojim je propisan prilično širok spektar pojavnih oblika neovlaštenog korištenja autorskih djela (odnosno predmeta zaštite srodnih prava). To bi zajedno s visinama kazni trebalo imati i preventivnu funkciju odvraćanja od počinjenja kaznenih djela prema autorskom pravu i srodnim pravima koja se vrlo često čine olako.music crime Povrede autorskog i srodnih prava svrstavaju se u kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti. Propisane novčane kazne kreću se od 1.000,00 kn do 150.000,00 kn, a uz novčane kazne zakon predviđa i određivanje zatvorskih kazni u trajanju od tri do pet godina zatvora.

Ako je kazneno djelo počinjeno nedopuštenom izradom primjeraka autorskih djela (npr. piratskih nosača zvuka), sud će, osim utvrđivanja krivnje i izricanja kazne počinitelju, odrediti i oduzimanje predmeta koji su poslužili za počinjenje kaznenih djela i koji su tako nastali. Potonji predmeti moraju se i uništiti. Prekršaji protiv autorskog prava i srodnih prava sadržajno odgovaraju kaznenim djelima protiv tih prava. Prosudba radi li se o prekršajnoj ili kaznenoj odgovornosti treba se donijeti u skladu s pravilima kaznenog prava o društvenoj opasnosti počinjenog djela. Na građanskopravnu zaštitu nositelj prava ili njegov opunomoćenik ovlašten je protiv svakog tko neovlašteno koristi autorsko djelo ili ga koristi na drugi način od onoga za koji je ovlašten, te protiv svakog onog tko neovlašteno povrjeđuje autorska moralna prava.

Tada je nositelj autorskog prava ovlašten zahtijevati prestanak povrede autorskog prava, popravljanje nastale štete, uništenje ili preinačenje predmeta kojima je nanesena povreda autorskog prava i objavu presude na trošak tuženika. Neovisno o zahtjevu za naknadom štete, nositelj prava ili njegov opunomoćenik ovlašten je zahtijevati i naknadu za korištenje djela. Također, navedeni propisi sudu daju mogućnost da i prije podizanja tužbe a na traženje oštećenog autora, izvođača ili diskografa odnosno odgovarajuće udruge donesu privremene mjere kako bi se spriječila daljnja povreda njihovih prava.

Kad je do povrede prava već došlo, sud može donijeti i odluku o mjeri privremenog oduzimanja i isključivanja iz prometa stvari kojima se nanosi povreda autorskom ili srodnom pravu oštećenika (npr. neovlašteno umnoženih primjeraka, izvor s kojega se umnožavaju primjerci ili aparat koji služi za proizvodnju tih snimaka, aparati s kojih se glazba javno emitira bez odobrenja).

Svi igrači koji su trebali doći na Maksimir, ondje su i bili, a izostali su Mandžukić, Badelj i Cufre kojima je potreban dulji odmor, započeo je Zajec te dodao kako na standardnom treningu nisu bili ni Šimić i Bišćan radi lakše ozljede.

- Šimić nema ozbiljnu ozljedu već se istegnuo na tenisu pa bi brzo trebao početi, a Bišćan nam se priključuje za desetak dana. Naravno, to je problem jer na stoperima nemamo puno igrača, no obzirom na ozbiljnost i profesionalnost, vjerujem da će biti spreman - kaže Zajec.

Dinamov je trener naglasio i potrebu za trećim golmanom. - Mi imamo prvog golmana, Tomislava Butinu, koji je izuzetno željan rada i vjerujem da će odraditi najbolju sezonu. Lončarić ima golem potencijal, a Kelava ostaje u Lokomotivi. Ne treba nam vrhunski golman, ali treba nam neko osiguranje ako, ne daj Bože, dođe do nekih ozljeda - objasnio je Zeko te ukratko iznio i plan rada sljedećih dana.

- Pred nama je tjedan dana treninga u Zagrebu, a prije nego što 25. lipnja krenemo u Austriju, Dinamo će odraditi tri prijateljske utakmice. Protivnici bi trebali biti poznati do kraja tjedna. Oni u Austriji mogli bi biti Aris, Olympiakos i Metalurg - rekao je Zajec te dodao kako rezultat na tim utakmicama neće biti prioritet.

- Utakmice su važne, ali imamo fizički zahtjevan program kako bismo bili spremni za prvu utakmicu pretkola koja dolazi vrlo brzo. Svaku utakmicu će jedna ekipa igrati po poluvrijeme i svi će dobiti šansu, dok je rezultat manje bitan - istaknuo je Zeko te dodao kako će jednom tjedno trening biti otvoren i za novinare. Osvrnuo se potom i na atmosferu među igračima.

- Vidim entuzijazam i želju za radom. Svi su svjesni da moramo bolje početi nego što smo završili prošlu sezonu i da jedino igrači svojim poštenjem i nastupom mogu vratiti publiku na stadion.

Na samome kraju, postavljeno je i pitanje pojačanja, na što je Zeko odgovorio: - Vjerujem da ljudi u klubu rade na pojačanjima, no ne mogu reći ništa konkretno. Bilo je važno zadržati kadar i bitno je dobro raditi s ovime što imamo. Imamo dosta igrača koji nisu dosegnuli svoj vrhunac, to treba iskoristiti i to će ujedno biti naša pojačanja.

Kako doznajemo u tijeku je Uskokova akcija imena Offside u kojoj je uhićeno 20-ak osoba zbog sumnji u namještanje utakmica. Uhićenja su provedena i na području Zagreba i u drugim dijelovima Hrvatske, a osumnjičenici koji su uhićeni u Zagrebu se trenutno nalaze u Heinzelovoj. Doznajemo i kako među njima ima poznatih osoba, te nogometaša.

Krunoslav Borovec potvrdio je za Index kako je u tijeku uhićenje većeg broja osoba širom Hrvatske, na području više Policijskih uprava. Zasad nije poznato na području kojih PU jer glasnogovornici svih upućuju na Borovca i Uskok koji su zakopčani do grla.

Nacional doznaje kako se glavni osumnjičeni nalaze izvan Hrvatske, te da se radi o nastavku velike međunarodne akcije. Podsjetimo, krajem 2009. godine u Njemačkoj su po drugi put uhićeni Ante i Milan Šapina, Uefa je tada priopćila kako se najveći broj sumnjivih utakmica odnosi na domaće lige u devet zemalja među kojima je i Hrvatska.

Agić na policiji

U nekim medijima pojavile su se informacije kako su na ispitivanju u policiji Štimac, Zubak i Sinovčić koji su se nama na telefon javili te demantirali sve. Također, sad se u medijima pojavila neslužbena informacija da su na ispitivanje privedeni Agić i Butina. Jutarnji list piše kako se Hrvatskim nogometnim savezom pronijela glasina o dvojici nogometaša. Zubak je za Index kazao kako nema pojma gdje je Agić. Kako Index doznaje na policiji se zaista nalazi Jasmin Agić, bivši igrač Dinama.

Nitko ništa ne zna

Prema našim informacijama uhićenja nije bilo u Šibeniku. Također, naši izvori tvrde kako su svi Hajdukovi djelatnici na broju. To se ne odnosi na nogometaše koji su još uvijek na odmoru. Direktor Osijeka Mile Dumančić nije želio komentirati slučaj s obzirom da se kao i većina direktora klubova  nalazi na skupštini Udruge Prvoligaša u Rusanovoj. Ivan Brleković dopredsjednik HNS-a rekao nam je kako nema nikakvih saznanja o uhićenjima. Direktor Zagreba Dražen Medić također nam je rekao kako ne zna ništa o uhićenjima. Igor Štimac javio nam se na mobitel i samo rekao "Doviđenja."

Zvonko Zubak, predsjednik Croatia Sesvete za Index je rekao kako ne zna o čemu se radi. "Znam samo da s ljudima koji su se spominjali u kontekstu namještanja utakmica nikad nisam ni kavu popio" - rekao nam je Zubak koji vjeruje da se radi o nastavku Uefine kacije koja je pokrenuta prije nekoliko mjeseci na području cijele Europe. Reno Sinovčić, vanjski suradnik NK Zadra nema pojma o akciji koja se trenutno odvija na području Hrvatske.

Vlatko Marković i Zorislav Srebrić nalaze se u Johannesburgu. Marković je za Tportal kratko kazao kako mu je drago da su se stvari počele raščišćavati.

Kasnije popodne očekuje se policijsko priopćenje vezano za slučaj.

Odluku o promjeni broja 92 u 192, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova RH, donijela je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke medije (HAKOM) na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama, što je u skladu s preporukama i odredbama Europske komisije.

Naime, u većini europskih zemalja za pozivne brojeve hitnih službi koriste se kratki brojevi koji započinju sa znamenkom „1“, dok se pozivni brojevi koji započinju znamenkom „9“ koriste za podatkovne usluge.

Problem uspostavljanja poziva preko hitnog broja 92 imali su vlasnici starijih modela mobilnih aparata, a pozive nisu mogli uspostaviti ni strani državljani prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku. Novim brojem 192 taj je problem uklonjen.

Do 31. listopada 2011. godine predviđeno je prijelazno razdoblje do kada će se policiju moći nazvati i na stari pozivni broj 92. Nakon toga na broju 92 glasovna poruka pozivatelje će uputiti na poziv broja 192.

 

Petrović, Dražen (1964–93), hrvatski košarkaški reprezentativac; karijeru započeo u Šibenki, od 1984. u Ciboni, od 1988. u španjolskom Realu te od 1989. u američkoj NBA ligi. Dobitnik mnogobrojnih odličja na Olimpijskim igrama (1984. brončana medalja, 1988. i 1992. srebrna), Svjetskom prvenstvu (1986. brončana medalja, 1990. zlatna), Europskom prvenstvu (1987. brončana medalja, 1989. zlatna) i drugim natjecanjima.  (izvornik: Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod »M. Krleža«)

Život leti kapetane, godine prolaze, sedamnaest godina poslije, Tebe nema fizički među nama, ostaju nam samo sjećanja na nezaboravne partiture koje si ispisao svojom rukom, srcem i dušom. Ostaju sjećanja i svim pokoljenjima će biti preneseno i u leksikonima, almanasima zapisano, samo je bio jedan Dražen Petrović.

Tog maglovitog lipanjskog jutra sve nas je s bolom i nevjericom šokirala vijest svih svjetskih medija da je na autocesti kod Ingolstadta poginuo virtuoz svjetske košarkaške scene, Naš Dražen Petrović. Jedan trenutak je bio dovoljan, jedna sekunda da život preraste u legendu, da Tvoje ime postane neizbrisiva povijest. Cijeli Svijet i danas govori s velikim uvažavanjem o Draženu, Amadeusu, Petru, kako su ga zvali, a potvrdu svih svojih vrijednosti i kvaliteta, dobio je 2002. godine kad je uvršten i primljen u Kuću slavnih svjetske košarke „Hall of Fame“ u Springfildu. Kuća slavnih postala je mjesto „Mozartove“ besmrtnosti i priznanja za sve što je učinio za svjetsku, europsku i hrvatsku košarku.

Sve do današnjih dana hrvatska se košarka nije oporavila od smrti Dražena Petrovića, često čujemo pitanja, što bi bilo s našom košarkom i koliko bi medalja osvojili da je Dražen živ.

Košarkaški počeci

Dražen je rođen u Šibeniku 22. listopada 1964. godine, mama Biserka i otac Jole uz njega su imali još i brata Aleksandra koji je bio stariji od njega pet godina i osam mjeseci. Dražen je kao mali imao problema s kukovima  i pošto je bio stariji brat uvijek je osjećao potrebu da ga posebno čuva i pazi. Vodio je Dražena na svaki trening, kako kaže bio mu je privjesak. Uvijek bi pitao kad idu na trening, te su zajedno igrali prije i poslije treninga, tada je Dražen imao šest odnosno sedam godina. « U prvim danima lopta je bila veća od njega, stalno se motao, trčao oko lopte, morao sam uvijek jednim okom gledati da ga netko ne pregazi. U protrčavanju za vrijeme treninga, da ne krene za loptom. Uvijek je to želio... « riječi su Ace Petrovića. Tako je brat Aleksandar usadio ljubav prema košarci u Dražena i ta ljubav ga je držala do posljednjeg dana. S košarkom se budio i zaspao, niti jedan dan nije propustio trening, a loptu je stalno  imao u autu kao dio opreme.

U sjećanjima Draženovog velikog prijatelja Nevena Spahije, današnjeg izbornika hrvatske košarkaške reprezentacije, Dražen ima posebno mjesto. Bili su najbolji prijatelji i od najranijih dana Dražen je u gradu Šibeniku među djecom uživao poseban status. Stariji dječaci su mlađe tukli zafrkavali, ali Dražena nitko nije dirao, čak su ga i štitili. Kako je Spahija više puta govorio, Dražen je bio mudar i pametan te je bio itekako svjestan svoga statusa.

Aleksandar je s vremenom prerastao u jednog od najboljih košarkaša u bivšoj državi te je napustio Šibenik i otišao u zagrebačku Cibonu, a Dražen je na velika vrata s trinaest godina zaigrao za Šibenku.  Počeo je trenirati s generacijom koja je dvije tri godine bila starija od njega. U juniorskim selekcijama pokazivao je da je rođeni vođa, imao je jako osobnost i znao je koristiti glavu. U juniorskoj ligi je postizao pedesetak koševa po utakmici. Od ranih dana mrzio je poraze, Spahija za to vrijeme govori: « porazi, porazi... nije ih podnosio. Mrzio je poraze. Kada bi izgubio na haklu protiv lokalne djece satima nakon toga nije htio pričati. Nakon svake utakmice u dvorani je ostajao i vježbao šut. «

Dražen je uz talent koji mu je Bog dao imao i želju i volju za radom. Obožavao je košarku i nije mu bilo teško i u najranijim godinama svoje košarkaške karijere trenirati i dva, tri puta dnevno. Pet stotina ubačaja svako jutro, u 7 sati prije škole, bio bi uobičajeni trening za Dražena. U dvorani je uvijek bio prvi, a odlazio zadnji s treninga. Rad, rad i samo rad. Poput Dražena u svim športovima bilo je talentiranih klinaca, ali talent je samo 30 posto, a ostalo je rad. Kod Dražena je i talenat i rad bio u omjeru 100 posto.

 Njegova upornost je rezultirala s tim da je već sa petnaest godina bio uključen u rad s prvom ekipom Šibenke. Njegov rad i upornost sa šesnaest godina mu donose titulu najboljeg mladog igrača u zemlji. U to vrijeme Dražen sa juniorskom reprezentacijom osvaja zlatnu medalju na Europskom juniorskom prvenstvu, te nakon toga dobiva sve veću minutažu u prvoj momčadi Šibenke.

U sedamnaestoj godini Dražen je postao vođa - lider, ne zato što je sam želio to, nikada nije forsirao i tražio da bude lider,  oni su mu ga dodijelili i on je prihvatio biti lider pomlađene momčadi Šibenke.

Doveo je momčad Šibenke do dva finala Kupa Radivoja Koraća, i naslova prvaka bivše države sa Šibenkom, koji im je poslije oduzet jer Šibenka nije došla na ponovljenu utakmicu protiv Bosne iz Sarajeva u Novi Sad. Dražen nikada nije vratio zlatnu medalju jer je govorio da ju je športski osvojio i ona je samo njegova, poslije svih finala i utakmica opet se vraćao u dvoranu trenirati po pet, šest sati jer je znao da je budućnost ispred njega.

- Radnik, fanatik, ovisnik o košarci, da bio je. I znate zašto? Ne zbog toga što je provodio sedam, osam sati na dan u dvorani, nego zato što nije propustio niti jedan dan bez treninga.-  rekao je Aleksandar Petrović o svom bratu.

Nakon svega Dražen je postao najtraženiji košarkaš na kugli zemaljskoj s osamnaest godina, europski košarkaški klubovi i američki sveučilišni su htjeli najboljeg mladog košarkaša Europe, ali on je znao da sve dolazi u svoje vrijeme. Kad je odlazio iz Šibenika rekao je: - ako je istina da se prva ljubav nikada ne zaboravlja, onda je Šibenik ostao u meni od prvih dana. Tamo je sve počelo – premda sam emocije često gurao u stranu, nikada zapravo nisam imao dovoljno vremena, teško je nemoguće zaboraviti te prve dane. Acine treninge, dan kad sam prvi put ušao u dvoranu, sve one sate koje sam proveo na parketu. Lopta, koš i ja. Šibenik je odredio moju karijeru i pokazao put. I to je priča koja kraja nema. Nadam se međutim da će razumjeti za ono što želim od košarke moram ići dalje. Moram zatvoriti jedan da bih otvorio drugi krug!!

Dražen je otvarao krug po krug i u svakom krugu je ostavio neizbrisivi trag. Za njega je sve to bila samo igra, igra u kojoj je težio da ode do savršenstva. Nakon Šibenke na redu je bio novi krug, odnosno klub, Cibona.

S Cibonom pokorio Europu

Došavši u  Cibonu, Dražen je otvorio jednu novu stranicu klubu i igračima koji su uvidjeli da s Draženom ništa nije teško napraviti dok je On s njima na parketu pa ni pokoriti košarkašku Europu. Puno puta je u svojim utakmicama postigao i pedeset, šezdeset, sedamdeset koševa, a talijanski novinari su  njega i njegovu igru proglasili izvedbom virtuoza i proglasili ga košarkaškim Mozartom svih vremena. U Zagreb je Dražen donio spektakl, doveo je Europu i gledatelje, željne uživanja u virtuoznim izvedbama košarkaške simfonije pisane rukom Našega Amadeusa. Četiri godine u Ciboni Draženu je bilo dovoljno da pokaže cijelom svijetu svu raskoš svoga talenta. U Draženovo vrijeme Cibona je osvojila sve što je mogla osvojiti.  Bili su dvostruki Europski prvaci, pbjednici europskog kupa, prvaci kupa Koraća, državni prvaci, pobjednici kupa bivše države. Sudjelovali su još u nekoliko finala koja su nesretno izgubili.

U to vrijeme je trener Cibone bio Mirko Novosel koji je o tom razdoblju rekao: - Dražen se pridružio ekipi koja je osvojila nacionalno prvenstvo, ali koja je potonula u europskoj ligi sa nula pobjeda i deset poraza. On je bio ta kvaliteta koja nam je trebala da postanemo europski prvaci, pobjednici.

Tada su rame uz rame igrala dva brata Petrovići i Aco je o tim danima rekao da su to bili njegovi najlakši i najbolji dani karijere.

Dražen nije respektirao suparnike, a niti ga se moglo uhvatiti na sentimentalnost. Na terenu je priznavao samo pobijede i tako je prvo što je napravio u dresu Cibone, svom bivšem klubu Šibenci uvalio 56 koševa. Navijači Šibenke su mu skandirali : - Dražene ti si naš! Nemoj više Dražene !, a on je zabijao, i zabijao. Nakon utakmice je rekao: - Ne nije mi bilo teško, uspomene su uspomene, ljubav je ljubav, ali na terenu ne poznajem i ne priznajem nikoga. Dat ću im opet 56 koševa, ako ću moći!!  

Dražen je bio Cibona i momčad za sebe, tako je nakon jedne utakmice koju je izgubio od Cibone opisao Dražena i Cibonu trener talijanskoga prvaka Simca Dan Peterson.

Dražen je u Cibonu doveo i drukčije radne navike, njegove treninge i načine treniranja mnogi su treneri prenosili na druge igače, a pogotovo na mlađe. Jutarnji treninzi su postali obvezni, a individualni dio rada s igračima uobičajen. Uvijek su govorili, ako može Dražen, možete i vi.

Četiri godine u Ciboni su prohujale poput vihora, brzo i neponovljivo, nikada više, došao je dan za oproštaj, Dražen je odradio i napravio slijedeći krug, trebalo je izgraditi veći i još sjajniji krug njegove karijere. Portland ga je čekao već treću sezonu nakon što su ga draftirali, a on je znao da još nije spreman za NBA, nije bio od onih koji preskaču stepenice išao je polako jednu za drugom. Preko trnja do zvijezda, izabrao je Real Madrid, jedini Europski klub u koji je htio tada otići, kraljevski klub, je zaslužio u svojim redovima imati kralja, virtuoza Mozarta.

O svojoj odluci ne odlaska u NBA je rekao: - ne znam nisam siguran,. NBA liga je izazov, ali i opasnost. U Europi sam zvijezda, tamo – tko zna. Ne, nije u pitanju samopouzdanje, uvijek sam imao dovoljno samopouzdanja, ali veliko je pitanje hoću li tamo dobiti pravu priliku. Zapravo ima još vremena. Zasad će ostati Europa.

Kralj u kraljevskom klubu

Real Madrid je bio klub koji je imao noćne mora zvane Dražen Petrović, kao posljedice redovitih poraza u susretima sa Cibonom i sa Draženom, noćna mora koja je Draženovim dolaskom u Madrid prerasla u status obožavanja. Dražen je sa sobom i u Madrid doveo radne navike i spektakl, nitko ne može zaboraviti 62 koša koja je zabio za Real u finalu europskoga kupa. A Aco se prisjeća utakmice u Zagrebu protiv Reala kad je po završetku utakmice Dražen imao još dva slobodna bacanja. Bilo je jedan razlike za Cibonu i Dražen je trebao promašiti ili jedno za produžetak ili oba bacanja za pobjedu Cibone. Prva utakmica protiv Cibone u njegovoj dvorani u Zagrebu. Prepuna dvorana navija za Dražena, zovu ga, kroz cijelu utakmicu je doživljavao ovacije zagrebačke publike i na kraju na liniji slobodnih bacanja prilazi mu brat i moli ga: - Dražene, molim te promaši, vama je svejedno, ionako ćete nas u Madridu pobijediti, Dražene zbog ove publike i zbog nas, imamo premije za pobjedu, pobjedu Dražene. -

On se samo nasmijao i pogodio oba bacanja za pobjedu Reala. Nije znao, jednostavno nije znao gubiti!

Dražen je postao prevelik i za Europu, zatvorio je i taj krug uspješno kao i sve do sada, ostao je još jedan izazov, otvoriti vrata NBA, biti pionir, prvi koji će pokazati put ostalim europskim košarkašima i dokazati prepotentnim amerikancima da je košarka ipak šport koji je potekao sa starog kontinenta. Dražen se odlučio za NBA. Preko noći se spakirao i otišao.

Dražen u NBA-u

- Zašto sam otišao preko noći? Europa više nije mogla ponuditi ono što sam želio. Zapravo, svaka večer je bila ista. Da, volim pobjeđivati, ali što sam još u Europi mogao ostvariti? Bio sam prvak, osvojio toliko trofeja. Ponoviti kup prvaka? Pa što, ionako bi svi rekli dobro, opet je osvojio, ne, nije li već nekoliko puta to osvojio. Ovo je izazov koji nisam imao pravo propustiti. Ne znam što me čeka, ali znam da ovdje mogu igrati, ako će biti dovoljno minuta. - to je rekao Dražen nakon potpisivanja ugovora sa Portlandom.

Dražen se u Portlandu nije naigrao, trener Rick Adelman mu nije vjerovao, uvijek je prednost davao Drexleru i Porteru izravnim konkurentima za mjesto u momčadi. U biti on je Dražena i doveo u Portland da njih dvojicu natjera na žešći rad i zalaganje. Dražen je u osamnaest mjeseci koje je proveo u Portlandu igrao epizodne uloge.

O tim danima je Dražen govorio: - ne znam, ne znam. Ne mogu utjecati na mišljenje Adelmana, a ni kluba također. Kako se osjećam? Sjajno! Sjedim na klupi, nitko me ništa ne pita, igram na kraju utakmice. Ubacim nešto. Zapravo ako bih mogao reći, onda sam svakako u statusu najskupljeg navijača NBA lige. Sjedim svake večeri i zarađujem milijun ili nešto više dolara za pet minuta koliko ću dobiti, ako je Adelman raspoložen i ako je rezultat pravi!-

Dražen je još više ojačao u Portlandu i odlučio je otići samo u klub u kojem će mu vjerovati i u kojem će igrati.

Dražen je nakon Portlanda otišao u New Jersey Netse, otišao je iz kluba u kojem mu nitko nije vjerovao osim Clyda Drexlera. On je o Draženu izjavio da je siguran da će Petrović napraviti veliku NBA karijeru u Netsima, igrači kao Dražen uvijek uspiju. Drexler je nakon Draženove smrti ponio i trofej 'Dražen Petrović' kao MVP igrač McDonald¨s košarkaškog turnira.

Dražen je u Netsima naprosto eksplodirao i osvojio je 1992. godine i titulu najboljeg šutera u NBA-u, ali All stars utakmicu nije vidio i tu mu je nanesena još jedna velika nepravda tijekom njegove karijere u NBA-u.

Ja nisam Jugoslaven, ja sam Hrvat

Barcelona, Olimpijske igre 1992. godine. Hrvatska u ratu napaćena, sa velikim oduševljenjem prati uspjehe naših športaša u Barceloni, a tamo u košarkaškom finalu Dream Team ( ekipa snova ) s jedne strane, vođena velikim Michaelom Jordanom, Magic Earwin Johnsonom, Larry Birdom, Charles Barkley, Patrickom Eawingom i ostalima po svim stručnjacima najbolja ekipa svih vremena na jednim igrama u povijesti košarke. Te s druge strane Dražen Petrović i ekipa umjetnika i ratnika. Nitko nikada nije bio blizu 'ekipi snova' kao mi kad smo košem Arapovića poveli u desetoj minuti utakmice. Amerikanci su bili šokirani i u unezvjereni. Mala Hrvatska predvođena Petrovićem, Rađom, Kukočem imala je vodstvo spram 'Ekipe snova'. Bili su to trenutci ponosa i slave. 

Dražen je s ponosom isticao svoje Hrvatstvo, i štrajkao je glađu ispred UN-a, agitirao za priznanje Hrvatske, pomagao svima i ponosio se time da je Hrvat. U Chicagu je jednom prilikom za vrijeme rata prišao glavnom spikeru utakmice i tražio od njega ispriku: - ja nisam Jugoslaven, ja sam Hrvat! - od tada ga nitko nije više zvao Jugoslavenom u NBA-u.

Život leti Kapetane

Život s Draženom, on je tu među nama svima. Onima koji su ga osobno poznavali kao i onima koji su uživali u njegovim igrama i virtuoznosti. Danas o Draženu pišu i govore mnogi, znani i ne znani. Posjećuju njegovo vječno počivalište na Mirogoju, pale svijeće, i mole se za Njega. Posjećuju njegovo mjesto u Kući slavnih u Springfildu, spomenik u olimpijskom parku u Luosanni.

Njegov rodni grad Šibenik, a i Zagreb u Draženu Petrovićusu imali čovjeka koji je dao puno svome gradu, Zemlji, Svijetu. Njegovoj majci Biserki je jednom prilikom stariji gospodin prišao na Mirogoju i rekao:  - nemojte biti tužni, Vi ste ga rodili, ali On je Naš! -

 Život leti kapetane, negdje gore igraš igru s anđelima i naša srca i srca naše djece nikada neće zaboraviti virtuoza, MOZARTA S BALDEKINA!

Odlično raspoložen Mirko Filipovć otputovao je jutros u Kanadu. Nakon tri i pol mjeseca, Mirko će tako ponovno u UFC-ov ring. Na pitanje o zdravlju Mirko odgovara:

'Evo sve je u redu i nema nikakakvih problema.'

A da je sve u redu, moglo se vidjeti i po odličnom raspoloženju, Mirko je jutros bio spreman na šalu. Nakon što je posljednju borbu odradio rutinski i lako svladao Antonija Peroša, ovoga puta protivnik je mnogo veći zalogaj. Amerikanac Pat Barry karijeru bazira na istoj vještini kao i Cro Cop, kick-boxu. Neku posebnu taktiku Mirko kaže nije spremao.

'Jesam pravit ću se mrtav haha. Nema posebne taktike, svoju borbu ću odraditi najbolje i mislim da će biti jedna zanimljiva borba obojica smo borci koji preferiraju stojeću borbu, tako da neće biti baš partera.'

No, zato će biti podrške hrvatskih navijača.

'Jučer su me zvali s hrvatskog radija Vancouvera, ne znam, kažu bit će Hrvata i spremaju mi i doček, ja sam se zahvalio i da, sasvim sigurno, dio karta su kupili hrvatski navijači.'

Borilački spektakl iz Vancouvera možete pratiti za sedam dana u noći sa subote na nedjelju u četiri sata ujutro na Nova TV.

Osmogodišnju djevojčicu u osječkom zoološkom vrtu u subotu pola sata iza podneva za prst je ugrizao vuk. Djevojčica je bila u društvu majke i brata kada se približila nastambi s vukovima i neoprezno rukom uhvatila za metalnu ogradu kaveza. Jedan od osam vukova koji se nalaze u osječkom Zoo-u ugrizao ju je za kažiprst desne ruke. Prebačena je u osječki Klinički bolnički centar gdje su rekli da je, srećom, tek lakše ozlijeđena. Vukovi su u osječki zoološki vrt, inače, stigli iz Marinića prije pet godina.

U osječkom Zoo vrtu kažu da ne pamte ovakav događaj u novije vrijeme, a začuđen je bio i veterinar Zoo vrta Jadranko Boras. - Vukovi se boje ljudi i bježe od njih. Ja im mogu slobodno prići, ali čim u kavez sa mnom uđe netko nepoznat oni se skrivaju, tako da mi je teško objasniti što se zapravo dogodilo – kaže Boras, dok glasnogovornica osječke gradske tvrtke Unikom, koja skrbi o Zoo vrtu, Tatjana Elez uz žaljenje zbog ovog incidenta naglašava da je prigodom posjeta nužna roditeljska pažnja.

Iz Zoo Osijek ističu  još jednom da je zabranjeno približavati se svim kavezima sa životinjama, a osobito onima sa divljim zvijerima i takvo upozorenje stoji na ulazu u Zoo vrt. Posebno se pri tome mora paziti na djecu i više gledati u njih i što oni rade, nego u same životinje - istaknula je Elez. O bjesnoći vukova je rano govoriti i to će se moći znati tek za desetak dana, a od Borasa smo pak doznali da cijepljenje divljih životinja prema zakonu nije obvezno. - Ovdje imamo četiri vuka, koja su nam došla iz prihvatilišta kod Rijeke kao mladunčad prije pet godina, nakon što im je poginula majka. Cijepljeni su 2006. godine i to zato da bi ih se zaštitilo od potencijalnih zaraznih bolesti, koje mogu donijeti timaritelji ili posjetitelji. Naknadno nisu nadocjepljivani, jer nisu bili u kontaktu s drugim životinjama.

Djevojčica je dan poslije bila u još većem šoku zbog toga što joj se dogodilo, a roditelji nisu htjeli komentirati ovaj događaj.

Nakon ovoga incidenta odmah u subotu je počeo trokratni veterinarski pregled na bjesnoću, pri čemu će se vukove promatrati još peti i deseti dan nakon ugriza kako bi se moglo utvrditi da li su u trenutku ugriza bili bijesni – objasnio je Boras. Prehranjivanje osječka četiri vuka – Alfa, Mrguda, Crnog i Reponjicu, koji inače ima rahitis, po dolasku u Osijek sponzorirao je HSP, no s obzirom da duže vrijeme nisu uplaćivali obećane iznose, sponzorstvo im je od strane Zoo vrta otkazano.  

                                                                                                                                                                                                                                               Piše: Antonija

Sindikatima je dosta natezanja s Vladom i ovoga su puta odlučni u tome da postignu svoj cilj. Stoga su premijerki Jadranki Kosor, koja ih je pozvala da nastave sa suradnjom u Gospodarsko-socijalnom vijeću, poručili kako neće doći ni na kakav sastanak dok ne bude povučen prijedlog izmjena Zakona o radu. Kako su priopćili na konferenciji za novinare, odbili su poziv za sastanak s premijerkom 8. lipnja, pogotovo jer je Jadranka Kosor ostala pri odluci o izmjeni ZOR-a tvrdeći da "Vlada ne ukida kolektivne ugovore, već nastoji pospješiti kolektivno pregovaranje u novim uvjetima" koje karakterizira pad BDP-a od pet - šest posto.

Premijerka je lagala hrvatskoj javnosti

"Premijerka je nastavila lagati hrvatsku javnost jer rok važenja kolektivnih ugovora nema nikakve veze s gospodarskom situacijom u zemlji", ustvrdio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. On je uvjeren da će sindikati uspjeti prikupiti dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma, a to je 10 posto od ukupnog broja birača odnosno oko 450.000 potpisa, jer je to najznačajniji referendum još od onog o neovisnosti Hrvatske. "Time ćemo pokazati vlasti da će hrvatski narod sam uređivati odnose u svojoj kući", naglasio je Matijašević dodavši kako im svakodnevno pristižu brojne ponude za pomoć u prikupljanju potpisa. Pomoć su zasad od političkih stranaka najavili SDP i Hrvatski laburisti, te Zelena akcija, sindikati izvan središnjica poput Sindikata novinara Hrvatske, studentiFilozofskog fakulteta, a osim Severine, koja se već izjasnila, očekuju podršku i od drugih estradnih zvijezda, vjerskih zajednica, branitelja itd.

Pozvali predsjednika Josipovića da im se pridruži

Matijašević je najavio upućivanje otvorenog pisma sa zahtjevom za potporom "moralnim vertikalama hrvatskog društva", a vjeruje da će na stranu sindikata i radnika stati i predsjednik Republike Ivo Josipović, čiji poziv na sjednicu Savjeta za gospodarstvo, zakaznu za 10. lipnja, nisu prihvatili zbog prezauzetosti operativnim zadaćama. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever komentirao je izjavu premijerke Kosor s jučerašnje sjednice Vlade da neće prihvatiti kritike iz oporbe jer su oni, dok su bili na vlasti, "smanjili plaće državnih i javnih službenika, prepolovili otpremnine i otkazne rokove, a u stečajnom zakonu radnike bacili u drugi razred", podsjetivši da se i ona slično ponašala dok je bila u oporbi. U vrijeme bivše koalicijske Vlade upravo je HDZ snažno podupirao zahtjeve sindikata da se ne smanjuju radnička prava, a danas kad su HDZ-ovci na vlasti "sjekirom udaraju po ZOR-u", kazao je Sever. Sindikati su upoznali Međunarodnu organizaciju rada (MOR) s namjerom hrvatske Vlade da izmjenom ZOR-a ugrozi sustav kolektivnih ugovora, a pripremaju i tužbu protiv Vlade zbog kršenja Konvencije MOR-a br. 98 o pravu na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje. Također nastavljaju s pripremama za Svesindikalni sabor, koji će se održati 14. lipnja u Zagrebu, na kojem će usvojiti rezolucije i set aktivnosti za borbu protiv "nakaradnih izmjena ZOR-a". Sindikalni čelnici zatražili su i promjenu ustroja i načina rada Vladina ureda za socijalno partnerstvo tvrdeći da se on pretvorio u produženu ruku Vlade, iako je osnovan kao ured za pomoć Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV). Ured treba postati osloncem za rad i funkcioniranje GSV-a, dok bi njegova predstojnika trebalo birati na prijedlog GSV-a, a ne Vlade, rečeno je na konferenciji.

Bend koji ima iza sebe 27 godina rada i mnoštvo izdanja, napokon po prvi puta dolazi u Hrvatsku. Nastup je potvrđen za 18.08., a održati će se na ljetnoj pozornici u Opatiji. Tko je organizator nezna se, ali na službenoj stranici benda potvrđen je i taj datum u sklopu europske turneje. Ostale informacije vjerojatno će se uskoro saznati...

Od 25. ožujka do 31. svibnja 2010. godine osumnjičeni 28-godišnjak prijetio je 30-godišnjoj ženi da će njene fotografije intimnog sadržaja poslati njenim roditeljima i objaviti ih na internetu ako mu na račun ne uplati 1000 eura.

U strahu za čast i ugled, oštećena je to i učinila, no njezinim mukama nije bilo kraja. Osumnjičeni joj je opet zaprijetio jer je odbila ponovno uplatiti traženu svotu na njegov račun.

Zato je njene kompromitirajuće fotografije poslao na adresu njenih roditelja te na društvenoj mreži Facebook otvorio profil s njezinim imenom i obajvio fotografije. Nakon svega, prijavila ga je policiji. Osumnjičeni 28- godišnjak je zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ucjene prepraćen u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.

Bit će ovo zasigurno najuzbudljivija večer, a prisjetit ćemo se i svih 16-ero kandidata buduć i da će svi zajedno otpjevati pjesmu 'Vjeruj u snove'.

Inače, Kim Verson je jedna od glavnih favoritkinja od samog počekta showa, a da će ući u top 5, predvidio je Tony Cetinski još u prvim emisijama. Vilibald Kovač nije toliko briljirao na samom početku, međutim u live emisijama je oduševio žiri, a njegov talent očigledno je prepoznala i publika.

Joško Martinović, dugogodišnji HTV-ov novinar i urednik emisija Živa istina i Globalno sijelo, preminuo je u 47. godini života nakon duge borbe s rakom. S teškom se bolešću borio čak sedam godina. Vijest o Martinovićevoj smrti potvrđena je na službenim internetskim stranicama HRT-a. "U svojim je emisijama stvorio svoj prepoznatljiv stil i na televiziju donio neke nove ideje. Izvještavao je s bojišnica u Domovinskom ratu i bio prvi reporter koji je ušao u oslobođeni Knin", navodi se u kratkoj HTV-ovoj vijesti o smrti njihovog novinara.

Iako je za vrijeme Domovinskog rata bio jedan od najistaknutijih HRT-ovih ratnih reportera, Martinović je širokoj javnosti prije svega poznat po emisijama Živa istina i Globalno sijelo, u kojima se bavio malim, ali neobičnim ljudima i temama "s ruba". Martinović, inače diplomirani sociolog, u svojim je emisijama uvijek rado ugošćavao ljude koje je njihova sredina smatrala čudnima i uvrnutima (u Dalmaciji bi rekli - redikulima) te približavao njihove unikatne životne priče širokoj publici. No, oni koji su pratili Globalno sijelo tijekom deset sezona, koliko je Martinović vodio i uređivao emisiju, sjećaju se da u startu nije uvijek bila tako lepršava i opuštena. Upravo suprotno, teme koje su se obrađivale bile su smrtno ozbiljne. Bilo je tu govora o kriminalu i korupciji, privatizaciji, likvidacijama... Zbog nekoliko je priča Martinović dobivao tužbe i prijetnje, otkrio je da su mu se čak prijetili i neki saborski zastupnici. Najviše ga je brinula sigurnost njegove obitelji, stoga je s vremenom prešao na lakše teme, i to, prema vlastitom priznanju, nikad nije zažalio.

U sklopu 14. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, koje organizira Ministarstvo gospodarstva, proglašeni su najuspješniji poduzetnici za 2010. godinu.

Najuspješniji srednji poduzetnik je tvrtka TPK Orometal iz Orosavlja, najuspješniji mali poduzetnik tvrtka Komet iz Preloga, dok je tvrtka Tehnohit - HR iz Pitomače proglašena najuspješnijim mikropoduzetnikom.

Najuspješniji srednji izvoznik je tvrtka Solaris iz Novigrada, Adria Winch iz Splita je najuspješniji mali izvoznik, a tvrtka Brodogradnja, strojarstvo, inženjering iz Zadra najuspješniji mikroizvoznik.

Najuspješniji poduzetnik inovator je tvrtka Biovitalis iz Turčina, za koju je rečeno kako je razvila 200 proizvoda za njegu kože.

Najuspješniji mladi poduzetnik dolazi iz pekarske tvrtke Tušak iz Gospića, a najuspješnija poduzetnica iz tvrtke Fugaplast iz Gola.

Najuspješnijom poduzetničkom zonom proglašena je Poduzetnička zona Sveta Nedelja, u kojoj je smješteno 45 tvrtki s više od 1100 zaposlenih.

Za najuspješniji poduzetnički inkubator-centar proglašen je Poduzetnički inkubator Pakrac, a Razvojna agencija Brodsko-posavske županije proglašena je najuspješnijom poduzetničkom agencijom. Kao najuspješniji klaster proglašen je Teksko mreža iz Zagreba, a najuspješnija zadruga Likum - zadruga likovnih umjetnika iz Zagreba.

U kategoriji najboljega poslovnog projekta visokoškolskih ustanova nagrada je pripala zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a Ekonomska škola iz Šibenika nagrađena je za najbolji poslovni projekt srednjoškolskih ustanova.

Nagrađenima će, kako je obrazloženo, pripasti po 20.000 kuna za pokriće troškova u aktivnostima vezanim za unapređenje poslovanja.

Posebne zahvalnice dodijeljene su Udruženju obrtnika Šibenik i Cehu frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore.

U Slavoniji je stanje nakon vikend-oborina još i gore, a nema nagovještaja boljih vijesti za istočnu Hrvatsku. Kanali uz kuće i podrumi su poplavljeni u Slavonskom Brodu i Pleternici. Tek nakon što se voda povuče moći će se utvrditi kolika šteta je nastala na poplavljenim usjevima. Slavonski Brod gotovo je sasvim pod vodom, tijekom današnjeg i jučerašnjeg dana palo je više od 60 litara kiše. Najviše posla zbog toga imaju vatrogasci koji ispumpavaju vodu iz poplavljenih podruma, a na terenu su stalno i djelatnici Elektre s obzirom na to da zbog nevremena dolazi do brojnih oštećenja na vodovima. Državni hidrometeorološki zavod ne donosi dobre vijesti, jer prognoza kaže kako će jaka kiša padati i cijeli dan danas. Glavnina oborina očekuje se sredinom dana.

U Brodu su od nedjelje navečer do jučer ujutro pale 54 litre kiše na četvorni metar. Za istočni i zapadni lateralni kanal kojim voda otječe u Savu proglašene su izvanredne mjere obrane od poplave. – Sve su ekipe na terenu od nedjelje navečer. Bilo je izlijevanja u polja pa intenzivno punimo vreće s pijeskom da ne bi bilo novih prodora – kaže Davorin Piha, voditelj VGI Brodska Posavina. Rekonstrukcija ceste D53 donijela je muke i stanovnicima Podcrkavlja jer su u odvodne kanale ugrađene uže cijevi pa se voda izlijeva. – Pšenica, kukuruz, ječam i raž su pola metra u vodi. Žetva ječma i pšenice je za tri tjedna, a ova voda i vlaga će ih dokrajčiti – kaže Tomislav Trtanj, donačelnik Podcrkavlja, koji je sam sjeo u svoj bager i prokopavao kanale.

Nažalost, ni prognoza za sutra ne obećave bolje vrijeme. Prema sutrašnjoj prognozi Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, u kopnenom području bit će pretežno oblačno, povremeno s malo kiše, ponajprije u istočnim predjelima. Jadran će biti djelomice sunčan uz mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će uglavnom slab vjetar, u Podravini i Slavoniji umjeren i jak sjeverozapadnjak, na Jadranu bura i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura zraka u gorskim predjelima iznosit će od 3 do 7, u nizinama od 8 do 11, na Jadranu između 11 i 16 stupnjeva. Dnevna temperatura će biti većinom od 12 do 17, na Jadranu između 19 i 22°C. Prema sedmodnevnoj prognozi, Zagreb će sunce ponovno ugledati tek u petak. Uz sjeverni i sjeverozapadni vjetar, Zagreb će i u idućim danima biti pod oblacima i s kišom. Minimalna temperatura u iduća tri dana će biti oko osam stupnjeva, što je daleko od ljetnih vrijednosti, dok će najviša dnevna temperatura iznositi oko 17 stupnjeva. Tek u petak Zagrepčane će dočekati vedro nebo i temperature iznad 20 stupnjeva Celzijevih (maksimalna temperatura od 24 stupnja). I prvi dan vikenda temepratura će biti slična onoj u petak te je najbolje taj dan iskoristiti za izlazak u prirodu jer se u nedjelju ponovno očekuje pogoršanje vremena s pljuskovima.

Na Jadranu će biti djelomice sunčano uz mogućnost za pokoji pljusak. Vjetar uglavnom slab, u Podravini i Slavoniji umjeren i jak sjeverozapadnjak, na Jadranu bura i sjeverozapadnjak. Neočekivano zahlađenje iznenadilo je mnoge turiste koji su se još prošli tjedan kupali u moru. No, stručnjaci poručuju da je to normalno za svibanj i lipanj. Ipak, tvrde kako je ovogodišnji svibanj nešto hladniji od prosjeka i s većom količinim padalina.

 Biometeorološke će prilike biti razmjerno povoljne. Kod osjetljivijih meteoropata još uvijek je moguć umor, manjak koncentracije i tegobe sa snom.

U Hrvatskoj puši oko 34 posto muškaraca i oko 22 posto žena starijih od 18 godina. Među petnaestogodišnjacima podjednako puše dječaci i djevojčice, a prema posljednjem istraživanju o ponašanju mladih (poznatom ESPAD istraživanju), više od 30 posto dječaka i isto toliko djevojčica puši gotovo svakoga dana iako treba uzeti u obzir da su mladi skloni eksperimentiranju. U svakom slučaju, stanovnici Hrvatske po raširenosti pušenja zauzeli su mjesto u prvoj trećini među europskim zemljama. A od posljedica pušenja umire u našoj zemlji oko 12.000 ljudi. U žena pušenje može uzrokovati neplodnost, raniju menopauzu, osteoporozu, rak vrata maternice, rak dojke. Na štetnost duhanskog dima koji uzrokuje prijevremeno umiranje upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija na Svjetski dan nepušenja 31. svibnja, koji je ove godine posvećen ženama pa se obilježava pod sloganom „Zaštitimo žene od duhanskog dima". U svijetu je oko milijardu ljudi koji su pušači, a među njima je oko 200 milijuna žena. Dok u nekim zemljama broj pušača muškaraca stagnira ili pada, broj žena pušačica raste. Od pet milijuna ljudi koji u svijetu godišnje umru od bolesti koje su posljedica pušenja, umre i 1,5 milijun žena. Uz sadašnji trend, 2030. godine cigareta će odnijeti živote osam milijuna ljudi, među kojima 2,5 milijuna žena. Procjenjuje se da u svijetu godišnje umire oko 600.000 osoba od posljedica izloženosti duhanskom dimu iz okoliša, a od toga su 64 posto žene. Iako Hrvatska ima zakon o zabrani pušenja, još nema pokazatelja prema kojima bi se moglo tvrditi da je broj pušača opao. Za takve je zaključke još prerano, no prema prijašnjim istraživanjama, dio pušača pokušava se riješiti ovisnosti uz pomoć različitih metoda – lijekovima, hiponozom, žvakaćim gumama s nikotinom... Zakon koji zabranjuje pušenje bit će im sigurno dodatni poticaj da u tome ustraju.

Kad čitate o holivudskim razvodima, kroz priču se obično provlači pojam – predbračni ugovor, međutim takav 'papir' u pravno smislu ne postoji već je riječ o bračnom ugovoru. Mogućnost sklapanja takvog sporazuma među supružnicima u Hrvatskoj omogućen je prije šest godina, kad je donesen novi Obiteljski zakon.

Bračni ugovor se zaključuje prije ili za vrijeme braka, i njime se utvrđuje imovina svakog partnera stečena prije stupanja u brak. Određuje se hoće li i koja imovina za trajanja braka predstavljati posebnu imovinu jednog partnera koja se ne dijeli. Također se ugovara omjer u stjecanju zajedničke imovine (bračne stečevine) ovisno o tome koliko partneri procjenjuju da će u tome sudjelovati i pridonositi. Na osnovu toga se u slučaju razvoda stečevina i dijeli. Ugovor se sklapa u pisanom obliku, a potpisi moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.

Znate li što spada pod bračnu stečevinu?

Prema zakonu, stečevina je imovina koju supružnici steknu radom za trajanja braka ili potječe iz te imovine. Na primjer, dobitak na lotu je bračna stečevina, a isto tako i vrijednost svake adaptacije ili nadogradnje stana ili kuće. Zanimljivo je da nasljedstvo ne ulazi u stečevinu. Prema važećem Obiteljskom zakonu bračna stečevina se dijeli na pola bez obzira koliko je koji partner zarađivao, ali ako se potpiše bračni ugovor tada vrijede pravila koja su dogovorili supružnici. Isto vrijedi i za izvanbračnu zajednicu, u kojoj se također može sklopiti bračni ugovor. Za državu je dvoje ljudi u braku ako žive zajedno tri godine ili kraće u slučaju da su dobili dijete.

Koje su prednosti bračnog ugovora?

Takav sporazum prije svega ide na ruku onoga tko će znatno više zarađivati pa se želi osigurati da ne neće ostati bez polovice svog bogatstva. Osim toga bračni ugovor prilikom rastave skraćuje neizbježan postupak podjele zajedničke imovine. U slučaju da na samom početku ne dođe do nagodbe, to se po sudu može razvlačiti i do 10 godina. Dobro je znati da se odvjetnički honorar i sudska pristojba računaju prema polovici čitave bračne stečevine. U praksi u Hrvatskoj se vrlo rijetko sklapa bračni ugovor. Štoviše jedna od naših najpoznatijih odvjetnica i stručnjakinja za Obiteljsko pravo Dafinka Večerina nije do sad sklopila niti jedan bračni ugovor.

Na konferenciji za medije, koju je danas u hotelu The Regent Esplanade u Zagrebu organizirala Asseco SEE grupacija, povodom predstavljanja i najave nadolazeće New Banking Vision 2010 konferencije u Umagu, okupljenima su se obratili Miodrag Mirčetić i Dražen Pehar, članovi Upravnog odbora Asseco SEE grupe i predsjednici Upravnih odbora Asseco SEE Srbija i Asseco SEE Hrvatska.

Uz informacije o New Banking Vision 2010 konferenciji, Mirčetić i Pehar pružili su i informacije o Asseco SEE grupi i njezinom poslovanju u regiji. New Banking Vision 2010 najveća je konferencija financijskog sektora na području jugoistočne Europe. Održat će se od 25. do 28. svibnja 2010. godine u Umagu, hotel Sol Coral, a okupit će članove upravnih odbora i menadžere banaka i drugih financijskih institucija, vodeće ICT stručnjake te predstavnike središnjih banaka i državnih institucija zemalja jugoistočne Europe, kako bi se na jednom mjestu susreli s najnovijim trendovima i izazovima modernog bankarstva i ICT tehnologijama posljednje generacije. Očekivani broj sudionika je 250, a do sada je prisustvo potvrdilo preko 180 sudinika iz 15 zemalja.

Neke od tema koje će biti obrađene u sklopu konferencije su:

• Izazovi modernog bankarstva

• "Core" bankarski sustavi najnovije generacije

• Rješenja za mobilno bankarstvo i autentifikaciju

• Transformacija poslovnice banke – korak ka boljem iskustvu

• Poslovna inteligencija • "End-to-end" rješenja

• Rješenja za kartično poslovanje

• "Disaster recovery and business continuity"

• "Network security"

Miodrag Mirčetić, predsjednik Upravnog odbora Asseco SEE Srbija, istaknuo je: "Prethodne četiri konferencije održane su na Ohridu u organizaciji tvrtke Pexim koja je danas članica Asseco SEE grupe. Okupljale su isti profil sudionika i na njima su bile komunicirane slične teme kao i one koje su planirane za ovogodišnju konferenciju. Ove godine konferencija se prvi put organizira pod okriljem cijele Asseco SEE grupe - multinacionalne kompanije koja želi naglasiti svoju snagu i veličinu u segmentu u kojem djeluje, a to su u prvom redu rješenja za financijsku industriju, koja čine preko 80 posto njezinog portfelja".

Više informacija o konferenciji i pratećim sadržajima može se naći na službenim internetskim stranicama na adresi www.asseco-see.com/nbv5. Kako bi se svima zainteresiranima za konferenciju osigurala mogućnost praćenja događaja, sadržaj i atmosfera s konferencije prenosit će se putem društvene mreže Facebook na adresi http://bit.ly/bRrJcE. Sve relevantne informacije također će biti dostupne i putem službenog Twitter kanala konferencije - www.twitter.com/NBV5.

Akvizicijom devet tvrtki iz SEE regije Asseco Poland osnovao je jedinstvenu regionalnu tvrtku - grupu Asseco South Eastern Europe (Asseco SEE) koje djeluje u sljedećim segmentima IT tržišta: rješenja i usluge za bankarski sektor; rješenja za autentifikaciju i mobilno bankarstvo; nabava, instalacije i usluge vezane uz bankomate i platne terminale; rješenja i usluge za telekomunikacijski sektor i poslovanje općenito te usluge integracije i implementacije ICT sustava i opreme. Grupacija danas zapošljava preko tisuću ljudi, a u 2009. godini njezini prihodi iznosili su 100,5 milijuna eura.

Unatoč negativnom utjecaju svjetske ekonomske krize, Asseco SEE zabilježio je rast u prihodima u odnosu na 2008.g. za 4,76 posto. Net profit grupe za 2009. godinu iznosi 8,8 milijuna eura. U odnosu na 2008. godinu porastao je za 92,39 posto. Dražen Pehar, predsjednik Upravnog odbora Asseco SEE Hrvatska, napomenuo je: "Strategija Asseco SEE grupe uključuje potvrđivanje vodeće pozicije u regiji u segmentu rješenja namijenjenih bankama odnosno financijskom sektoru. To planiramo postići kroz daljnje akvizicije u jugoistočnoj Europi i kroz organiziranje evenata puput nadolazeće New Banking Vision 2010 konferencije".