GRAĐANI PROTIV CENZURE CRKVE ‘U Hrvatskoj je sada ugrožena sloboda izražavanja. Hoće li početi paliti knjige?’

GRAĐANI PROTIV CENZURE CRKVE ‘U Hrvatskoj je sada ugrožena sloboda izražavanja. Hoće li početi paliti knjige?’

Objavio:
Izvor: JUTARNJI.HR

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ne popušta pritisku zgroženih građana, umjetnika i političara koji su se pobunili protiv cenzure! Po nalogu Crkve skinuo je plakat kazališne predstave “Fine mrtve djevojke” koji je prikazivao dva kipa Djevice Marije. Po nalogu Crkve brani cenzuru.

- Ako već pljuvačine u medijima mora biti, onda neka se dopusti da se strane pljuju međusobno. Manje mudar gradonačelnik od mene na ove bi napade koji dolaze, uvjetno govorim s lijeva, rekao: Oprosti im, Bože, jer ne znaju što govore. Malo više mudar gradonačelnik, a udvaram si da sam to ja, odgovorio bi: oni koji su kritizirali ne mogu ući u moju kožu, a još manje u kožu vjernika. Stao sam iza svog poteza kao gradonačelnik svih građana i vjernika! Ima li što sporno? Nema – poručio je danas Bandić.

Njegov glavni politički konkurent Rajko Ostojić rekao je da se tu “radi o cenzuri i ukidanju umjetničke slobode”. U dijelu SDP-a uvjereni su da plakat ne bi bio toliko sporan da se njegovo pojavljivanje nije poklopilo sa žestokim napadima Crkve na spolni odgoj.

Ministar obrazovanja Željko Jovanović poručio je:

- Zanimljivo je da je Bandić svoj potez opravdao riječima da “svi moramo živjeti jedni pored drugih u toleranciji”. A on je učinio upravo suprotno i pod pritiskom zabranio plakat koji nikoga nije poticao na mržnju ili pozivao na nasilje. Plakat je u skladu s principima umjetničkog izražavanja, a Bandićev je samovoljan potez upravo negacija tolerancije i nasilje nad kulturom i slobodom umjetničkog izražavanja .

 

Iz HNS-a koji u Vladi vodi resor kulture također su se oštro suprotstavili gradonačelniku. Skidanjem plakata, tvrde narodnjaci, narušen je prostor umjetničkih sloboda.

Članica predsjedništva HNS-a i ministrica kultureAndrea Zlatar kaže: – Mi smo tip društva koji želi sasvim baciti na marginu one koji su drukčiji. Zato su ove predstave i ovakvi plakati itekako potrebni da nauče poštovati onoga tko je iz perspektive većine drugačiji – naglasila je Zlatar. – To su vrhunski hrvatski umjetnici i poigravati se s njihovim umjetničkim radom na ovaj način krajnje je neodgovorno – dodaje ministrica.

Član Predsjedništva SDP-a i ministar uprave Arsen Bauk ocjenjuje kako neki drugi gradonačelnik ne bi postupio kao Bandić pa bi se građani trebali pobrinuti da se to riješi na izborima.

Kolege iz drugih kazališta podijeljeni su oko toga što bi učinili da i njima stigne zahtjev koji je stigao ravnatelju Gavelle Darku Staziću.

- Vjerojatno bih napravila isto kao i uprava Gavelle, ispričala se onima čije je osjećaje plakat povrijedio. Sigurno ne bih mogla pristati na skidanje predstave. Nadam se da to nikome ne bi palo na pamet – kaže Ana Lederer, intendantica HNK Zagreb.

Redatelj i umjetnički voditelj Festivala svjetskog kazališta Ivica Buljan o slučaju ističe: – Kazalište o kojem je ovdje riječ osnovao je kao primus inter pares doktor Gavella s mladim glumcima i redateljima, pobunjenicima iz HNK. Funkciju kazališta definirali su sami: estetika im je u otklonu od HNK koji njeguje nacionalni, tj. građanski repertoar, a ravnatelj je vrhunski umjetnik i vizionar. Gradonačelnik Zagreba 1953. je bio Većeslav Holjevac. Gavella desetljećima nema estetsku fizionomiju, a znamo tko su ravnatelj i gradonačelnik ove 2013. Rješenje može biti samo sistemsko: obrazovanje. Većina političara ne zna da su kazališta autonomne institucije, a većina ravnatelja autonomiju ne želi, jer su ionako odabrani prema dogovoru.

Krešimir Dolenčić, direktor Dubrovačkih ljetnih igara te bivši ravnatelj Gavelle, smatra kako nije trebalo skidati plakat.

- Ne treba ništa zabranjivati ako se to doista ne kosi s moralnim i etičkim načelima jer to vodi u paljenje knjiga. Strašna je stvar da se u 2013. dovodimo u situaciju da raspravljamo o zabranjivanju plakata – smatra Dolenčić.

ddd_548597S0

Kako bi Crkva danas iščitala ova velika djela sakralne umjetnosti? Parmigianino: Madonna della rosa, Leonardo: Sv. Ana, Bogorodica s djetetom, Parmigianino: Mistične zaruke sv. Katarine

 


Ostavite odgovor

Content and site protected by Cloudsafe365