Otvorena je utrka za najbolju fotografiju mjeseca. U natječaju sudjeluju svi registrirani korisnici (registrirati se možete na našem Forumu) koji pošalju na adresu info@grad-brod.info fotku koju su sami uslikali.
Naziv za sakupljanje i proučavanje poštanskih maraka, omotnica, cjelina, žigova i drugog poštanskog materijala.
Značajna kulturna, propagandna i privredna djelatnost.
grčki FILOS - prijatelj
ATELIA - oslobođeno plaćanja ( jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba pošti )
NASTANAK POŠTANSKE MARKE
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primalac pošiljke, takav način naplaćivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da pošiljatelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam i normalno primalac pročitavši poruku odbio je primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade ( poštarine ) za isporučenu poštu. Tada je Englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako smo dobili prvu marku 6. svibnja 1840 godine tiskanu u V. Britaniji glasoviti “crni penny”. U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, prva marka je bila izdana 1850. godine. Dosada je u svijetu izdano više od 270.000 raznih maraka, a svake godine izađe više stotina novih maraka iz poštanskih ureda širom svijeta.U prvo vrijeme marke koje su izlazile u arcima morale su se škarama izrezivati iz araka na pošt, što je bilo dosta nespretno i sporo, sve dok 1847 godine Englez Archer nije izumio stroj za perforiranje ( rupičanje ) maraka. Sada su se marke iz araka mogle istrgavati ručno , a tako istrgavane marke dobile su zupce na svojim rubovima, ali to je već neko drugo poglavlje.
POČECI FILATELIJE
Prvi sakupljači maraka javljaju se oko 1850 godine s njima se javljaju i prvi trgovci markama kao i prvi falsifikatori i varalice. 21. prosinca 1861 Alfred Potiquet izdaje i prvi katalog maraka u Parizu. U njemu je bilo obrađeno 1080 “naljepnica” i 132 omotnice. Već u siječnju 1862. godine izlazi katalog J.B.Moensa iz Bruxellesa, a malo kasnije u Londonu izdaju svoj prvi katalog Frederick Booty i Mount Brown. Prvi američki katalog “The Stamp Collector’s Manual”, djelo A.C.Klinea iz Philadelphie pojavio se oko 1862 godine , a 1867 godine izdan je i prvi “katalog” još danas poznatog izdavača J.W.Scotta. Riječ katalog je uvjetno upotrebljena jer se radilo o samo jednoj stranici. Jedan Francuz M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka “filatelijom” i tako izbacio iz upotrebe riječ “timbromanija” kako se do tada nazivala “ljubav prema markama”. Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856 godine na teritoriju SAD-a. U Hrvatskoj prvo društvo je osnovano 1890 godine u Dubrovniku, ali nažalost nije bilo dugoga vijeka. Najstarije društvo u Hrvatskoj “Hrvatsko filatelističko društvo” koje i danas djeluje osnovano je 1897. godine u Zagrebu. Tadašnje sakupljanje maraka ni u čemu nije nalikovalo današnjem, kad milijuni sakupljača širom svijeta posvećuju dobar dio svog novca i slobodnog vremena sakupljanju tih “šarenih papirića”. Tada su se sakupljanjem bavila pretežno djeca jer odraslima to “kao ne priliči” i dan danas često odrasli filatelisti nailaze na nerazumijevanje okoline za svoj hobi. U prodaji tad nije bilo ni albuma, ni pribora, a niti priručnika (do 1861.godine). U to vrijeme su se skupljale “generalne zbirke”. Do 1860 godine u čitavom je svijetu bilo izdano nešto više od 700 maraka pa su se zbirke od 200-300 maraka smatrale velikim i bogatim. Ozbiljnih filatelista koji su znali nešto o zupčanju, boji ili o tipovima vodoznaka gotovo da nije ni bilo. Od tih početaka pa do danas puno se napredovalo u filateliji, danas iza sebe imamo više od 100.000 knjiga, na tisuće klubova i udruženja koji okupljaju cijelu vojsku od preko milijun ljudi koji sakupljaju marke širom svijeta, znanja koja se predaju na katedrama, jednom riječju filatelija je danas svojevrsna znanost koja izučava kulturu i povijest nekog naroda.
Napisao: Krešimir Flies
Samo logirani korisnici mogu dodavati komentare na tekstove
Registriraj se
Zbog povećanog opsega posla portala pozivamo Vas da se volonterski pridružite našem timu novinara.
Uvjeti:
- poznavanje i praćenje događanja
- vješto korištenje računalom i Internetom
- samostalnost, inovativnost i želja za preuzimanjem inicijative
Vaše kandidature slati na , ili nas kontaktirajte na 091/4455-555 Igor Ilić - glavni urednik
HZZ-ponuda poslova
TEČAJNA LISTA
VIC DANA
Podijela žena
Žene se dijele na udovice i one koje na tome rade.
Razgovaraju mama i sin
Mama, zašto sam ja crn, a ti bijela?
Sine,kakav je to tulum bio, dobro da ne laješ!
Zagrepčanin u Splitu
Dođe Zagrepčanin u kafić u Splitu: Ja bi pivo!
A pivaj, ko ti brani - odgovori mu konobar.
Luster i hladnjak
Dio prvi: Luster izjavljuje ljubav hladnjaku.
Dio drugi: Hladnjak ne uzvrača ljubav.
Dio treći: Luster se objesio, a hladnjak ostao mrtav hladan.
Pretvorba
Došao u smjenu policajac u Lepoglavi kad ima što da vidi. Svi se vesele i pjevaju.
Šta je ovo majku mu i kakvo je to veselje?
Pretvorba, pretvorba, odgovaraju mu uglas uhićenici.
Pa što to ima sa vama, upita ih.
Kupuje nas Kutle.
I što se to vas tiče, ponovo će policajac.
Kako nas se ne tiče, pa nismo ni mi tako blesavi. Čitamo i mi štampu, razgovaramo sa svojima i tako.
Ipak, vaš se status ne mijenja, pokušava im policajac objasniti.
Ma nemojte čuvaru, odgovoriše mu svi uglas, štogod je do sada kupio Kutle svi su se nakon toga našli na ulici. ‘
Dobar promet
Idu dva američka ekonomista putem i pričaju o tržišnoj ekonomiji. Kad, ispred njih - govno.
Prvi misli: “Idem se našaliti s ovim drugim ekonomistom.”, pa kaže: “Hajde, pojedi ovo govno, dobit ćeš 100 dolara.”
Drugi razmišlja: “Hm, govno je govno, ali dolari su dolari!”. I pojede govno.
Onome prvome to ne bi pravo, ali plati. I idu dalje i raspravljaju o investicijama u zamlje Dalekog istoka. Kad opet, pred njima - govno.
Misli sad onaj drugi: “Dobio sam ja 100 dolara, ali sam ipak pojeo govno.”, pa predloži: “Hajde sad ti pojedi govno, dobit ćeš 100 dolara!”
Sad prvi razmišlja: “Hm, govno je govno, a dolari su dolari. Kad je mogao on, mogu i ja!”. I pojede i on govno (i dobije dolare).
Idu zatim dalje i raspravljaju o ljudskim resursima i obrtnom kapitalu. Tek se prvi dosjeti i kaže: “Čekaj malo, a što smo to napravili? Pojeo govno ja. Pojeo govno ti, a nitko ništa nije zaradio?”
“E, ali smo napravili 200 dolara prometa.” reče drugi.
Šupak
Kako se zove čovijek koji živi u šupi?
ŠUPAK!!!!
Ivan i Marijan
Bili Ivan i Marijan u šumi kad najednom njemačka četa počme napad na njihovo selo. Misli Ivan kako da zadrže njemce dok nedođe partizanska četa. Marijan predloži da iskopaju cijevi iz toplovoda. Poredali oni cijevi na rubu šume te ih zamaskirali i uzeli neke šuplje posude i počeli vikati: “Naprijed peta partizanska” te pucali ko iz topova! Na to se njemci razbiježaše po polju. Nakon nekog vremena dolaze partizani i pričaju ko je zadržao tu silnu vojsku. Tek izađu Ivan i Marijan te kažu: “Mi druže komadante”! Komadant im podjeli svakom po jednu bombonu i kaže: “Od sad ste i vi partizani!”.